|
|
|
|
 |
| 23.05.2005. - Hrvatski radio |
|
| "S Predsjednikom uz kavu" voditelji
Mario Harapin i Zoltan Kabok |
/transkript
emisije/
ZOLTAN KABOK: Poštovani
slušatelji, dobar vam dan na početku još jedne
emisije Prvog programa Hrvatskoga radija «S
Predsjednikom uz kavu» koju emitiramo iz Bakra.
Naime, predsjednik Republike Stipe Mesić u
nedalekom Kukuljanovu je otvorio novu industrijsku
zonu, a u slijedećih sat vremena Predsjednik će
komentirati aktualne događaje u zemlji i u
svijetu, a iza 16 sati i vi ćete moći postavljati
pitanja putem telefona. Emisiju kao i obično
uređuju i vode Mario Harapin i Zoltan Kabok.
Gospodine Predsjedniče najprije na početku želim
vam dobrodošlicu. Dobar dan.
PREDSJEDNIK:
Hvala vam lijepo. Dobar dan vama i svim vašim
slušateljima. ZOLTAN KABOK: Evo kratko kao što smo
na početku u uvodu rekli u nedalekom Kukuljanovu,
dakle ovdje od Bakra, otvorili ste novu
industrijsku zonu. Moram vas pitati najprije za
impresije. Kako ste zadovoljni sa ovim što ste
vidjeli ovdje?
PREDSJEDNIK: U stvari tu je
zona već prije otvorena. Sada je završen jedan
veliki dio infrastrukture što je jako važno i sada
tek ta zona može dobiti pravu ulogu. Za sada
nažalost najvećim dijelom se radi o trgovačkim
društvima, a ubuduće upravo nakon ove
infrastrukture, nakon završenih infrastrukturnih
objekata moći će se ići i na proizvodnju. Jer, ono
što je bilo zamišljeno davno prije dvadeset i više
godina trebalo je preseliti određene pogone iz
Rijeke upravo na Kukuljanovo. Sada jasno treba
nastaviti taj posao ne fizičkim preseljenjem, nego
otvaranjem novih proizvodnih pogona visoke
tehnologije.
ZOLTAN KABOK: Moram vas pitati,
susreli ste se ovdje i sa načelnikom općine
odnosno ovdje u Bakru. Jesu li vas upoznali o
budućim njihovim potezima s obzirom da je to
koksara takva kakva je. Bila je tu, ali zaljev je
prekrasan. Da li će biti turizma. Kakvi su im
planovi. Što ste vi na to rekli?
PREDSJEDNIK:
Da, grad ima sasvim sigurno svoje planove.
Međutim, radi se o zemljištu na kojem je bila
koksara gdje se sada razgrađuje ovaj visoki
dimnjak. Ali, problem je u terenu, jer teren je
kontaminiran, treba ga dekontaminirati, ne samo
kopneni dio, nego i dio u moru. Jasno, to iziskuje
velika sredstva, računaju oko 18 milijuna kuna.
Međutim, da bi se to moglo privesti svrsi i taj
dio se mora obaviti. Ja mislim da i uprava koja se
bavi razgradnjom te koksare mora poduzeti malo
više aktivnosti nego do sada. Jer, znate, sada još
malo pa će izgledati da razgradnja koksare traje
isto onoliko koliko je koksara radila. To jasno
nije u redu i tu bi se moralo nešto dati više
novaca na početku da se taj posao završi i da se
na tom terenu onda ide u izgradnju. Grad ima svoje
prioritete, županija ima svoje prioritete,
zemljište je državno i jasno i država ima neke
svoje prioritete. Sve je ipak vezano na cestu koja
će voditi sa tog prostora bivše koksare prema
magistrali, jer bez te nove ceste – ova je premala
– nemoguće je organizirati bilo kakav ozbiljan
privredni život.
ZOLTAN KABOK: Da je radio
najbrži medij evo svjedoči i ovaj dio razgovora s
početka emisije, a to je nekakav kronološki vaš
posljednji dio posjeta ovdje Bakru. Međutim, ono
što je zapravo zanimljivo svakako hrvatskoj
javnosti jest vaš susret s premijerom Sanaderom
jutros sa gospodinom Bajićem državnim odvjetnikom.
Recimo evo možda da kažemo ekskluzivno o čemu ste
razgovarali, je li susret bio ...?
MARIO
HARAPIN: Najprije možda sa gospodinom Sanaderom,
sa premijerom, da.
PREDSJEDNIK: To je inače
jedan naš uobičajeni radni susret. Ja sam to
dogovorio da ćemo se naći kod premijera, jer imao
sam zakazan put za Bakar, za Kukuljanovo i onda mi
je bilo nezgodno da se sastajemo kod mene u Uredu,
pa smo se premijer i ja dogovorili da se nađemo
kod njega u uredu i da onda dalje nastavim za
Rijeku odnosno za Kukuljanovo. Imali smo nekoliko
tema. Jedna od tema je pitanje veleposlanika.
Dobio sam sada prijedloge Ministarstva. Tražio
sam, prije sam isto imao prijedloge, ali nije bilo
... ni za koga. Sad sam dobio i taj dio, pogledat
ćemo, eventualno se dogovoriti što može proći, a
gdje bi trebalo ići možda s nekim drugim
prijedlogom. Razgovarali smo i o «Sljemenu». I na
kraju je došao i Tomislav Karamarko pa smo malo
razgovarali i o problemima koji su sada aktualni,
a to je pitanje izrade ili novog zakona ili dorade
dosadašnjeg Zakona o obavještajnim službama. A,
jasno, dotakli smo se i ovih zadnjih događaja.
Jedno utapljanje u Obrovcu i jedno ubojstvo dolje
... (M.Harapin: Nedaleko također.)
Da, da,
mislim da je Benkovac tu negdje. I imamo ove dvije
eksplozije. Sve to sada u vrijeme u predsezoni
svakako da šteti Hrvatskoj. I taj tko to radi
očito ne želi dobro Hrvatskoj.
ZOLTAN KABOK:
Jeste li možda razgovarali o Haagu. Evo, Carla del
Ponte potvrdila je dolazak početkom lipnja u
Zagreb?
PREDSJEDNIK: Nismo. Haag nismo
spominjali osim marginalno, jer smo razgovarali o
službama koje moraju biti učinkovite i moraju sve
ove slučajeve koji su još neriješeni riješiti što
prije.
MARIO HARAPIN: Spomenuli ste ovih
nekoliko događaja. Mislite li da to netko namjerno
radi? Govorim dakle i o ovim podmetanjima bomba
naravno, ali i o ovome ubojstvu. Mislite li da je
to sve nekako smišljena akcija?
PREDSJEDNK:
Gledajte, ako netko ubije čovjeka od 82 godine
onda je očito poruka. To je određena poruka. To je
teroristički čin. Da li je netko bio u svađi pa
zbog toga ubio čovjeka malo je vjerojatno, jer to
bi onda bilo negdje u kavani, negdje bi bilo u
tučnjavi. Ali, nitko se ne tuče sa čovjekom od 82
godine.
ZOLTAN KABOK: A, mislite li da je to
politički motivirano možda?
PREDSJEDNIK: Ja
mislim da je, ali ne mogu ništa tvrditi dok se ne
utvrde činjenice. Zato i policija i sve
obavještajne službe imaju zadatak što prije
razriješiti i ovaj slučaj i slučaj utapljanja u
Obrovcu.
MARIO HARAPIN: Spomenuli ste i
«Sljeme». Radnici «Sljemena» štrajkaju 26-ti dan.
Ima li nešto novo? Naime, za jutros se
najavljivalo i sastanak, vaš sastanak sa
predstavnicima USKOK-a odnosno glavnog državnog
odvjetnka. Jesu li vam oni podnijeli izviješće?
PREDSJEDNIK: Da, jutros rano sastali smo se
kod mene u Uredu. Bio je gospodin Žganjer, bio je
Bajić sa svojim pomoćnikom Paićem i oni su mi
izreferirali onaj dio koji se tiče Državnog
odvjetništva, odnosno onaj dio koji se u toj
proceduri tiče USKOK-a. Naime, to je samo jedan
dio koji je u fokusu rada Državnog odvjetništva i
USKOK-a. Ali, najveći dio posla treba obaviti
policija, treba obaviti Poreska uprava, treba
državna revizija. Jer, sve je počelo pogrešnom
privatizacijom odnosno sa pljačkom u
privatizaciji. To se ne tiče jasno samo ovog
slučaja. To je sada samo vrh te ledene sante koja
viri, to je jedna sedmina koja viri iznad mora. To
je u stvari problem nastao ne sada kada su radnici
ostali bez plaća, ne sada kada je jedna firma na
burzi kupila «Sljeme». Problem je nastao davno
prije. Jer, prije nekog vremena ta je firma
«Sljeme» prodala svoje jedno zemljište za POS, za
stambenu izgradnju za 100 milijuna, čime su oni
dobrim dijelom riješili pitanje dugova. Mislim da
se uz dobro poslovanje puno toga moglo riješiti i
da do ove situacije nije trebalo doći. Ali, očito
da se radi o prekvalitetnom prostoru i sada nove
činjenice koje sam saznao, a to je da se ne mogu
naći svi potrebni papiri. Jer, postoji jedan
prijedlog za tamo Odbor koji rješava pitanje
prodaje za jedan posto nominalne vrijednosti
prodaje se «Sljeme», dakle za jedan posto. I na
tom izviješću Odbora koji ide na konačnu potvrdu
glavnom, ja mislim da je to taj Odbor u Fondu za
privatizaciju. Tu oni imaju jedan Odbor koji daje
konačno. Imate onaj radni Odbor koji to priprema.
U tom izviješću pripremnom nema «Sljemena». Onda
imate drugi isti takav gdje postoji «Sljeme». Tu
policija mora riješiti.
MARIO HARAPIN: Dobro,
ali nakon što ste saslušali dakle i USKOK i
Državno odvjetništvo što vi možete poručiti
radnicima «Sljemena»?
PREDSJEDNIK: To su dva
pitanja. Jedno je pitanje kako riješiti njima
plaće. To se ne može riješiti u ovoj sada
proceduri koju vodi Državno odvjetništvo. Oni vode
proceduru. Da li je bilo kaznenog djela ili nije
bilo u ovim pripremama da bi došlo do prodaje za
jedan posto «Sljemana» «Finagri», mislim da se
zove tako.
MARIO HARAPIN: «Fingra», da. Je li
«Finagra» prevarila radnike?
PREDSJEDNIK: Oni
su to kupili na burzi. Kako je to došlo do burze,
zašto se predlagalo dase proda za jedan posto, da
li je bilo ponuda, da li je bilo natječaja, šta se
je prije događalo to je pitanje koje mora policija
utvrditi i da se proda firmi koja neposredno prije
toga je formirana sa ne znam 20 tisuća kuna
kapitala da bi za nekoliko mjeseci imala 200
milijuna prometa. Očito da se tu puno toga krije i
očito da tu ima posla vjerojatno i za ovu Agenciju
za sprječavanje pranja novca. Puno ima sada
institucija koje ovdje imaju što raditi. Ali, ako
se razriješi pitanje «Sljemena», ako sve ove
institucije obave svoj dio posla vjerojatno da
ćemo onda ipak malo krenuti dalje u otkrivanju
kriminala u pretvorbi.
MARIO HARAPIN: Da li
mislite da će radnici još dugo biti na Markovu
trgu?
PREDSJEDNIK: Ja mislim da bi njima
trebalo dati ipak određene garancije da će svoje
plaće dobiti, a ovaj dio posla se mora dovršiti.
Sad se uplelo, upletena je još jedna okolnost, a
to je da je otvoren stečaj. Dakle, otvoren stečaj.
Sada je stečajni upravitelj koji o svemu odlučuje.
Stečaj nije tražila država zbog svojih
potraživanja. Stečaj su tražile neke privatne
firme i sada je to jedan circulus vitiosus. Ali,
ako sve ove institucije involvirane u ovo pitanje
«Sljemena» ja mislim da ćemo dobiti i riješeno
«Sljeme» i početak rješavanja kriminala u
pretvorbi.
MARIO HARAPIN: Samo da još jedno
pitanje i vrlo kratak odgovor vezan za «Sljeme» bi
vas molio. Tko bi trebao dati to jamstvo. Mislite
li da bi možda recimo država trebala ponuditi neko
jamstvo i da se napokon prekine i taj štrajk,
prosvjed samih zaposlenika «Sljemena», koji su kao
što sam već rekao 26-ti dan na Markovu trgu?
PREDSJEDNIK: Postoje razni načini kako da se
to riješi. Jedan je od tih da prinudni upravitelj
proda dio i da namiri radnike i da na taj način
riješi problem. Koji je najbolji način to je sada
u rukama ovog stečajnog upravitelja.
MARIO
HARAPIN: Prije nego što krenemo na pitanja o Haagu
spomenuli ste da ste sa premijerom Sanaderom
razgovarali i o veleposlanicima. Ima li možda neko
zvučno ime na tom popisu?
PREDSJEDNIK: Pa, ima
dosta imena. Nisu baš previše zvučna, ali ja se
nisam upuštao u prijedlog, jer tek sam u subotu
dobio taj prijedlog. Ja ga nisam još sa mojim
savjetnicima pogledao do kraja, tako da ćemo
vidjeti zbog čega se koje rješenje predlaže.
MARIO HARAPIN: Koje vam je ime ovako ostalo u
pamćenju?
PREDSJEDNIK: Pa, ima ih dosta.
MARIO HARAPIN: Da li inače dolazi do novog
pomaka u diplomaciji barem na onome što nam možete
otkriti. Naime, ministar vanjskih poslova bivši
Žužul kada je dolazio na svoje mjesto rekao je da
će ubuduće diplomati biti školovani ljudi, dakle
mlađi kadar i isključivo će se bazirati na
gospodarsku diplomaciju. Da li možda na tragu toga
idu prijedlozi?
PREDSJEDNIK: Mislim da ne ide
tim smjerom.
(M.Harapin: Znači, ovo je
politički?) Prijedlog je sada da se više ide na
karijerne diplomate. To vam mogu reći, one koji su
danas zaposleni u diplomaciji. Dakle, od njih se
ide.
ZOLTAN KABOK: Da, Mario je rekao eto da
se vraćamo sada ponovno na Haag i Carlu del Ponte.
Rekli smo da ona dolazi početkom lipnja u
Hrvatsku. Međutim, prošloga tjedna prvi puta nakon
posljednje negativne ocjene Hrvatske suradnje sa
sudom priznala je i početne pozitivne poteze Vlade
premijera Ive Sanadera u rješavanju slučaja
generala Ante Gotovine te ustvrdila kako bi
Hrvatska mogla dokazati punu suradnju s Haaškim
sudom. No, ipak je ključna rečenica u kojoj del
Ponte kaže da sadašnje meke mjere koje uključuju
pozivanje Gotovine da se preda ne daju rezultate,
nego bi hrvatske vlasti trebale upotrijebiti
oštrije mjere. Jeste li možda o tim oštrijim
mjerama možda razgovarali i danas tijekom susreta
i sa premijerom Sanaderom i sa Karamarkom?
PREDSJEDNIK: Ne. Sad smo samo spomenuli da
službe koje rade na čitavom ovom problemu nastave
rad još većim angažiranjem i da mi taj problem
moramo riješiti.
ZOLTAN KABOK: Recite, je li
vas premijer Sanader uopće upoznao sa njegovim
akcijskim planom kojim bi se uvjerila međunarodna
zajednica da u potpunosti surađujemo s Haagom?
PREDSJEDNIK: Je, ali to su opće poznati
premijerovi stavovi. Zna se da on želi razrješenje
čitavog ovog slučaja i da se više ne može računati
na nekakvu dobrovoljnu predaju generala Gotovine.
On je za sve to imao vremena. Očito da to nije
iskoristio i sad se mora otkriti njegovo
boravište. I što se Hrvatske tiče kad bi bio u
Hrvatskoj trebalo bi ga izručiti, a ukoliko
zasigurno utvrdimo da on nije u Hrvatskoj, ako
damo i takve dokaze gdje bi on mogao biti sa
nekakvim činjenicama koje će biti uvjerljive i za
naše prijatelje u Europskoj uniji i za
odvjetništvo Haaškog tribunala mislim da ćemo mi
time ispuniti i konačni uvjet koji stoji pred nama
da bi mogli započeti s pregovaranjem.
ZOLTAN
KABOK: Del Ponte je inače ponovila da je Gotovina
u dosegu hrvatskih vlasti, dakle bez obzira na sve
to, tj. da se kroje negdje u Hrvatskoj ili u
hrvatskom dijelu BiH. Što to ona zna, a naša vlast
– dakle uključujući i Vas – prešućuje domaćoj
javnosti?
PREDSJEDNIK: Ja to ne znam. Što se
tiče Hrvatske mi imamo sve informacije. Provjerili
smo svaki trag i nismo našli ni jedan trag koji
vodi prema boravištu, prema nekakvom tom mjestu
gdje bi se general Gotovina mogao nalaziti. Da li
je on u Bosni i Hercegovini to je sada drugo
pitanje. Tu mi nemamo nekako puno šanse. Tu više
ima šanse da utvrdi međunarodna zajednica koja je
prisutna u Bosni i Hercegovini.
ZOLTAN KABOK:
Da. Postoji prijedlog da strane tajne službe ...
naše domaće dakle službe. Naime, tako bi se
međunarodna javnost mogla uvjeriti da poduzimamo
baš sve kako bismo uhitili Gotovinu. Jeste li
razmatrali takvu ideju?
PREDSJEDNIK: Mi smo
razmatrali ideju da se veća suradnja ostvari sa
nama susjednim zemljama, sa službama susjednih
zemalja, ali i s ti drugim obavještajnim službama
koje nam u tom smislu mogu pomoći.
MARIO
HARAPIN: Kada spominjete te tajne službe drugih
zemalja s kojima trenutačno surađujemo u hvatanju
Gotovine?
PREDSJEDNIK: Pa, uglavnom sa svima,
a najviše Francuska, Engleska, Njemačka, Austrija.
MARIO HARAPIN: To znači da primjerice ne znam
agenti ... švrljaju po Hrvatskoj ili?
PREDSJEDNIK: Ne, ne, nego mi razmjenjujemo
informacije.
MARIO HARAPIN: 13-toga slijedećeg
mjeseca Carla del Ponte bi trebala podnijeti novo
izvješće. Što mislite kakvo će ono biti?
PREDSJEDNIK: Ja mislim da ćemo mi biti sad
sasvim uvjerljivi, jer sve smo mobilizirali i nema
ni jednog razloga da Hrvatska bude talac jednom
čovjeku koji očito nije pokazao ni trunka
patriotizma.
MARIO HARAPIN: No, dobro. Cijelo
vrijeme dakle svih ovih mjeseci u ovoj godini
govorimo o tim dokazima da naša zemlja u
potpunosti surađuje sa Haaškim sudom odnosno da ne
možemo nikako uhititi Gotovinu, jer on nije ovdje.
No, s jedne strane dakle imamo riječ Carle del
Ponte koja tvrdi da je on u dosegu naših vlasti. S
druge strane imamo dakle i Vašu riječ i riječ
premijera Sanadera i svih ostalih visokih državnih
službenika koji također govore da ne možemo
uhititi. U čemu je onda problem, kako mislite
uvjeriti do 13-tog lipnja ili Carlu del Ponte, ali
i europske dužnosnike da smo sve napravili?
PREDSJEDNIK: Ja mislim da će naši morati u
Vladi odnosno u onom Uredu za suradnju sa Haaškim
tribunalom zajedno sa predstavnicima našeg
Državnog odvjetništva odnosno predstavnicima
obavještajnih službi morat će uspostaviti malo
bližu vezu sa Haaškim tužiteljstvom i na kraju da
nam se otkriju karte. Ako je u Hrvatskoj mi ćemo
izvršiti ono što je naša dužnost. Ako general
Gotovina nije u Hrvatskoj onda ćemo tražiti od
drugih da izvrše oni dužnost prema međunarodnim
pravilima.
ZOLTAN KABOK: Hrvatska javnost je
posebno osjetljiva na Domovinski rat, a protekli
tjedan eto tako je dosta uzburkao javnost
proširenjem optužnica Haaškog tužiteljstva za
Mladena Markača i Ivana Čermaka. Držite li da je
Haaško tužiteljstvo dakle tim ispunilo nalog
raspravnog vijeća da precizira optužnicu, njezin
okvir, krug osoba koje se tereti i vremensko
razdoblje za koje ih se tereti?
PREDSJEDNIK:
Gledajte, ako se u toj tzv. proširenoj optužnici
spominje široki krug ljudi, a ne identificirani
ljudi onda to za mene nije proširenje optužnice.
To je jednostavno jedno ekstenzivno prilaženje
ovim slučajevima koji se sada nalaze pred Haaškim
tribunalom, ali suštinski se ništa ne mijenja.
ZOLTAN KABOK: Ne znam da li znate, ali
zanimljivo je da je popis sudionika kako se to
navodi za zločinački pothvat za «Oluju» puno širi
i sveobuhvatniji čak i od popisa iz Miloševićeve
optužnice?
PREDSJEDNIK: Gledajte, sve to će se
u sudu moći ...
ZOLTAN KABOK: A, ima li
Hrvatska po vama onda pravo postupiti sukladno
članku 74., dakle putem instituta prijatelja suda
ukazati sudskom vijeću na neprihvatljivost takvih
navoda?
PREDSJEDNIK: Da, zašto ne. Hrvatska
može koristiti sva pravna sredstva koja joj stoje
na raspolaganju, jer nas zanima isključivo istina.
I «Bljesak» i «Oluja» bile su bitke jednog rata,
Domovinskog rata, obrambenog rata u kome mi nikad
nismo tvrdili da nije bilo i pojedinačnih zločina.
Bilo ih je i mi smo zato da se krivnja
individualizira ili na Haaškom tribunalu il pred
našim sudovima.
MARIO HARAPIN: Hrvatsko
društvo političkih zatvorenika uskoro bi vas moglo
isključiti iz svoga članstva. Takvu mogućnost
naime najavili su predsjednik Marko Veselica i
potpredsjednici Đuro Perica i Marko Dizdar. Oni su
to objasnili povod takvu potezu Vaše tajno
svjedočenje na Haaškome sudu i dostavljanje
transkripata iz Ureda predsjednika. Jesu li vas
kontaktirali već možda?
PREDSJEDNIK: Ne. To su
tri veseljaka očito koji nemaju pojma o čemu oni
govore. Ja nisam tajno svjedočio. Ja sam bio
zaštićeni svjedok. U vrijeme kad sam ja svjedočio
svakako da je bio veliki problem, jer je bila
velika hajka protiv mene i da me odmah ne izruče
ubojicama, mogao me je ubiti svatko na cesti, ja
sam bio zaštićeni svjedok, a ne nikakav tajni
svjedok. Jer, sve što ja danas govorim to sam ja
govorio i na sudu. Ali s ovom trojicom ja nemam
namjeru polemizirati niti oni znaju o čemu se
radi. Pa, nisu oni mene primili u Društvo
političkih zatvorenika. Mene je Okružni sud Osijek
primio u Društvo političkih zatvorenika kad mi je
odmjerio kaznu od dvije godine i dva mjeseca. A,
ova tri veseljaka nek se vesele, pa šta mogu ja.
MARIO HARAPIN: Evo još slijedeće tri osobe
Zdravko Tomac iz Hrvatskih socijaldemokrata,
pravaš Vlado Jukić i u osobno ime Ivica Pančić
podržali su ideju Udruge vojnih invalida i
dragovoljaca Domovinskog rata tzv. VIDR-a dakle da
se zaslužnim braniteljima dodijeli titula «Junaka
Domovinskog rata». Jedan od njih je i Ante
Gotovina.
PREDSJEDNIK: Ja ne znam. Ja
oficijelno s tim prijedlogom nisam upoznat. Za
sudjelovanje u Domovinskom ratu data je Spomenica.
Ljudi su dobili odličja, dobili su činove. Da li
postoji još jedan prijedlog to bi trebalo vidjeti
konačno obrazloženje da li taj prijedlog povlači
za sobom i određene kvantifikacije. A to znači kad
se predlaže kvalifikacija da se onda kaže koliko
to košta i iz kojih sredstava će se to plaćati.
Što to znači kvantifikacijski, to nisam čuo.
MARIO HARAPIN: Dobro i da završimo možda još
ovu priču vezanu za ove pobjeglice odnosno
bjegunce. Jedan od njih je naravno i Petrač. Znate
li gdje je on sad trenutačno? O njemu se ništa ne
govori u posljednje vrijeme. Vi ste prvi istaknuli
da je on u Izraelu i nakon toga eto ne zna se više
gdje je ili se zna možda?
PREDSJEDNIK: Već je
u tisku bilo izašlo da se gospodin Petrač nalazi u
Izraelu. Već je bila započeta i procedura za
njegovo izručenje. Gdje je zapelo ja to ne znam,
ali on je bio u dosegu izraelskih vlasti, ali što
se dogodilo to bi morali Izraelci objasniti.
MARIO HARAPIN: Ali niste čuli nakon toga dakle
ništa?
PREDSJEDNIK: Ne, ne.
ZOLTAN KABOK:
Eto, u ovom mjesecu imali smo i lokalne izbore.
Hrvatske je .... po mnogo čemu. Nije bilo
poraženih, jer predstavnici gotovo svih stranaka
govorili su da su pobijedili. (Predsjednik: Da,
nije bilo poraženih, ali svi ližu rane.) Ili su
dakle neki postigli izvrstan rezultat. Neki možda
uistinu jesu. Idemo dakle pokušati napraviti blic
komentar za neke od njih. Evo, primjerice Branimir
Glavaš najjači u Osijeku i Osječko-baranjskog
županiji.
PREDSJEDNIK: Da, on je išao sa
jednim prijedlogom protiv kojeg je nekada bio jako
žestok. To je pitanje regionalizacije. Jer,
Hrvatska je jedna od najcentraliziranijih zemalja
u Europi i sasvim je normalno da u
decentralizaciji i ovlasti i sredstva moraju biti
na nižim razinama da bi dobili motivaciju i na
županijskim i na gradskim i na općinskim razinama,
motivaciju razvoja. Što se države tiče država mora
doći do svoje strategije razvoja u svim ovlastima
i gospodarstvo i zdravstvo i školstvo. Mi moramo
imati strategiju razvoja, a decentralizacija
garantira da će se naći nova motivacija na nižim
razinama i da onda Hrvatska brže ide kao što je to
inače slučaj u Europi. Očito da je Glavaš zaigrao
na tu kartu, da je vidio da zaostajanje Slavonije
– on je više u fokusu imao Slavoniju – ide sasvim
sigurno sve više i više, jer Slavonija nema svojih
jakih banaka, Slavonija nema svoga razvoja, nema
garantiranog razvoja, iako ima sve moguće
potencijale od ljudskih potencijala, znanstvenih
do gospodarskih potencijala. On je jednostavno
shvatio da je to jedan trend u Europi da će ljudi
to prihvatiti i to im je plasirao pred izbore.
MARIO HARAPIN: Očekujete li i daljnje osipanje
HDZ-a?
PREDSJEDNIK: To će sve ovisiti o tome
koliko će se obećanja, predizborna obećanja
izvršavati i ona predizborna obećanja pred izbore
za Hrvatski sabor, tako i ova predizborna obećanja
u lokalnim izborima.
MARIO HARAPIN: Danas je u
«Večernjem listu» premijer Sanader rekao da nije
potrebna rekonstrukcija Vlade. Ako se sjećate još
prije mjesec i nešto dana ste govorili, dali ste
prilično lošu ocjenu gospodarskoj strategiji ove
Vlade. Sada ste izjavili pak nedavno da bi ipak
trebalo dati priliku Sanaderovoj Vladi da do kraja
poštuje svoj program. Što očekujete dakle dalje?
PREDSJEDNIK: Ja očekujem da dobijemo stvarno
strategiju razvoja, jer to je onda jedina
garancija da na toj strategiji dobijemo i
koncenzus svih političkih snaga, ali i svih
relevantnih snaga koje odlučuju u Hrvatskoj da se
nađemo na jednom pravcu i da onda bez obzira koja
Vlada bila aktualna da se ta strategija izvršava.
Prema tome, moramo dobiti konsenzus.
MARIO
HARAPIN: Je li potrebna Vladi rekonstrukcija?
PREDSJEDNIK: To će najbolje odlučiti premijer,
jer je to Vlada premijera Ive Sanadera. Ako on
misli da može izvršiti sva ona obećanja koja je
dao pred parlamentarne izbore, da je to taj tim
malo izmijenjen sa nekim igračima to je isto kao
trener u jednom sportskom klubu u jednoj sportskoj
ekipi. Kad trener zaključi da mora pojačati obranu
on će napraviti novi izbor. Kad misli da treba
pojačati napad on će opet napraviti novi izbor.
Tako je i ovdje. Premijer mora složiti ekipu koja
će odgovoriti sadašnjem trenutku.
MARIO
HARAPIN: I treneri se mijenjaju.
ZOLTAN KABOK:
Ali od lokalnih izbora govorili smo o onima koji
su postigli izvrsne rezultate. Napad je svakako
najviše doprinio tako kažu da je Milan Bandić
osvojio više od 40% glasova u Zagrebu.
PREDSJEDNIK: To je bilo za očekivati, jer te
napore koje je uložio Milan Bandić – ja slobodno
mogu reći ne u izbornoj kampanji nego njegova
izborna kampanja traje od prvog dana njegovog
izbora – to su bili enormni napori i očito da je
to rezultiralo i ovakvim uspjehom.
ZOLTAN
KABOK: Evo samo kratko još blic par imena, jer
čekaju nas i slušatelji. Davorko Vidović je
pobijedio u Sisku.
PREDSJEDNIK: Da, pa i to
ništa nije iznenađujuće, jer ako se vlast drži
predugo u jednom krugu ljudi očito da onda ljudi
odnosno birači kao kolektivni intelektualac
razmišljaju malo bilo bi dobro dati i nekom drugom
šansu.
ZOLTAN KABOK: Dubravka Šuica u
Dubrovniku?
PREDSJEDNIK: To je sad pitanje
dogovora. Očito da su tu veliki pregovori. To je
pitanje tko će dobiti županiju, tko će dobiti grad
ovaj ili onaj, pa tako i Dubrovnik. To su sada
pregovori koalicionih partnera.
ZOLTAN KABOK:
Ima najava – a neki su čelnici stranaka doduše ne
toliko respektabilnih zbog loših izbornih
rezultata podnijeli ostavke. U posljednje vrijeme
se dosta raspravlja o mogućnosti da Vesna Pusić
ode s mjesta čelnice HNS-a?
PREDSJEDNIK: Pa,
ja ne znam, ja nisam razgovarao s nikim iz vrha
stranke. Znam da se nagađalo u novinama o tome.
Inače HNS je postigao dosta dobre rezultate na
terenu kako se to kaže u gradovima, općinama i
županijama. On je podbacio u Zagrebu. Meni se čini
da je tu presudnu ulogu odigrao konstantan sudar
sa drugim koalicionim partnerom, a to je s SDP-om,
jer su iz sjednice u sjednicu uvijek išli sukobi
na ovom nivou koalicionih partnera. Tako da su
samo oni drugi korišteni kao taj dio koji je
trebao pomoći da se izglasa ovaj ili onaj slučaj,
ovo ili ono pitanje da se razriješi. A, konstantno
je bio sukob između dva partnera. Pošto je jači
partner bio SDP očito da je iz tog sukoba izvukao
i najviše koristi. Onda ste imali ove afere koje
sigurno nisu koristile HNS-u. Prvo, otišlo im je
16 predsjednika njihovih podružnica, gradskih
podružnica. Onda sukob onaj Miljenko Mesić u
Gradskom poglavarstvu, odnosno kod gospođe Pavić u
kancelariji u njenom Kabinetu. To je sukob
Miljenko Mesić sa Mamićem. To je opet bio problem.
Onda je problem nastao sa onim Žagarom.
ZOLTAN
KABOK: Dobro. Na osnovu svega to što ste sada
rekli treba li Vesna Pusić odstupiti i treba li
HNS-u svojevrsni redizajn nakon ovih izbora?
PREDSJEDNIK: Ja ne mogu to predlagati nikome
što će učiniti, ali da trebaju izvući iz ovog
debelu pouku to je svakako.
ZOLTAN KABOK: I na
kraju samo kako komentirate značajan uspjeh
Hrvatske stranke prava?
PREDSJEDNIK: S obzirom
da je mali broj izašao, velika apstinencija.
Izašli su ljudi koji su željeli pomoći svojoj
stranci tako su izašli na izbore dobrim dijelom
oni glasači koji podržavaju HSP, jer HSP moramo
priznati – bez obzira da li se to nekome sviđalo
ili ne – nije participirao u vlast. I sve ono što
se je do sada događalo kriminal u pretvorbi, u
privatizaciji, u pranju novca, u nefunkcioniranju
sustava, u selektivnoj primjeni prava, sve je to
išlo na ruku HSP-u, jer oni nisu participirali u
vlasti. Tek ukoliko sada uđu u vlast pa i na
lokalnoj razini tek će sada biti u prilici da budu
kao i druge stranke da snose i odgovornost za ono
što se u vlasti događa.
MARIO HARAPIN:
Poštovani slušatelji prošlo je 16 sati i vrijeme
je za vaša pitanja koja predsjedniku Mesiću možete
postavljati. Nekome želim dobar dan. Izvolite
gospođo.
SLUŠATELJICA: Dobar dan vama i
gospodinu Mesiću. Gospodine Mesić ja vas lijepo
pitam kad mi Hrvati pođemo u Europsku zajednicu
kuda će srpska manjina, pošto Đapić njih izolira,
odbija. Hoće li oni negdje ostati u getu, gdje
ćete ih smjestiti, kako će oni živjeti, jer Đapić
potpuno ignorira srpske manjine? Hvala vam lijepo.
Molim odgovor.
PREDSJEDNIK: Ja mislim da na
taj način Đapić ne pravi uslugu niti sebi, niti
eventualno svom koalicionom partneru, jer hrvatski
građani su hrvatski građani bez obzira na njihovu
nacionalnost, na njihovu vjeru ili ne znam na
kakvo osobno političko ili bilo koje drugo
opredjeljenje. I svaki onaj tko hrvatske građane
dijeli po bilo kojem ključu pa onda i nacionalnom
taj sebi čini sigurno lošu uslugu, jer takav u
Europi nema što tražiti.
MARIO HARAPIN: Idemo
na slijedeće pitanje. Halo, dobar dan, izvolite.
SLUŠATELJICA: Dobar dan. Molim, dugo već čekam. Ja
sam mama jednog branitelja i zanima me ovo sa
Spomenicama. Čula sam u emisiji «Na prvoj crti» da
su Spomenice dijeljene šakom i kapom ...
MARIO
HARAPIN: Halo gospođo. Netko drugi nam je upao u
liniju. Dobar dan gospodine, izvolite.
SLUŠATELJ: Dobar dan, lijepi pozdrav. Ja bih
imao dva pitanja za gospodina Predsjednika. Dobar
dan gospodine Predsjedniče.
(Predsjednik:
Dobar dan.)
Ovako, prvo pitanje, 26 dana su
radnici «Sljemena» na Markovome trgu. Zanima me
tko snosi odgovornost za ovakovo nefunkcioniranje
pravne države i za ovu pljačku, a šest godina ima
da se vlast promijenila, znači šest godina je od
smrti pokojnog predsjednika Tuđmana? To je jedno
pitanje. I drugo pitanje, ovolike eksplozije po
Hrvatskoj u Borovu u općini, u Trpinji, rušenje
Titovog spomenika, zatim rušenje spomenika
partizanima, borcima na Mljetu. Mislite li da to
rade Hrvati, mislite li da to rade teroristi ili
oni kojima ne odgovara Europska unija, pa nas žele
zakočiti malo da sa Beogradom skupa idemo? Hvala.
MARIO HARAPIN: Hvala lijepa na pitanjima.
PREDSJEDNIK: Što se tiče ovih eksplozija teško
je reći dok nije ni jedan slučaj riješen. Ima više
ubistava, ima više eksplozija, ali činjenica je da
ti koji rade te terorističke akte da žele
izoliranu Hrvatsku. Jer, Hrvatska se samo može
pljačkati ako je izolirana. Ali ovo što se danas
događa na Markovom trgu, štrajkovi u drugim
firmama, ove nezakonitosti koje su napravljene u
privatizaciji, a radnici ostali na ulici to vam je
od vremena kad su donešeni zakoni koji su
omogućili pljačku – ja to nazivam – uz prisustvo
vlasti. Jer, jedan dobar dio pljačke izvršen je
tako da su se poštivali zakonski propisi. Ali,
nažalost, to nije bilo pravedno, jer sistem je bio
kako obogatiti 200 obitelji u Hrvatskoj. Te
obitelji su sada prebogate, ali nažalost
stanovništvo je ostalo presiromašno. Od početka
kao što su stari Latini rekli što od početka ne
valja ni s vremenom ne može postati dobro. Ono što
sada treba učiniti, ja sam to rekao i u vrijeme
ove emisije trebaju sve institucije iskoristiti
ovu priliku da «Sljemenom», utvrditi i druge
nezakonitosti, jer radi se o tisućama
nezakonitosti kod pretvorbe. To je državna
revizija riješila, ali nažalost ostalo je u
ladicama drugih institucija. Sada moraju te
institucije policija, poreska uprava, svi oni
moraju predmet po predmet riješiti i na kraju da
se oslobodimo tog balasta, tog pritiska koji je
nastao kriminalom u pretvorbi.
MARIO HARAPIN:
Vi vjerujete da će – slušatelj je govorio o
pravnoj odgovornosti – postojeće institucije moći
ustanoviti tu odgovornost. Vjerujete li da je evo
ga i sama Vlada spremna možda riješiti sve te
slučajeve?
PREDSJEDNIK: Vlada odgovara za
funkcioniranje institucija i ukoliko neka od ovih
institucija ne bude funkcionirala ići će se na
druga kadrovska rješenja. To se jednostavno mora
učiniti.
MARIO HARAPIN: Prije otprilike mjesec
dana govorilo se o odlasku ministra Mlinarića
kojeg ćemo sigurno pamtiti po 0,0 promila.
Mlinarić je još član Vlade, a o toj zakonskoj
odredbi će se raspravljati tek na jesen. Kako će
se to odraziti na turističku sezonu?
PREDSJEDNIK: Pa, ja ne znam do kada će ostati
0,0. Od prvog dana sam se zalagao da mi imamo
otprilike ono rješenje koje postoji i u drugim
turističkim zemljama, ono koje je u Francuskoj,
Španjolskoj, Italiji i drugim zemljama, jer ako
netko ide na godišnji odmor, a ako želi na
godišnjem odmoru popiti čašu – ne da bude pijan
nego da si dade luksuz da poopije čašu da taj ne
treba snositi posljedice. Jedino ukoliko on
prouzrokuje prometnu nesreću onda odgovara za ono
što je učinio prethodno, dakle doveo se u stanje
pijanstva.
MARIO HARAPIN: Mislite li da bi o
toj odredbi trebalo, odnosno tu bi odredbu možda
trebalo promijeniti prije ljeta?
PREDSJEDNIK:
Ja sam za to da se to promijeni prije ljeta, tako
da turisti koji idu u Hrvatsku znaju da imaju isti
standard koji vrijedi i u drugim turističkim
zemljama.
ZOLTAN KABOK: Inače još jedna stvar.
Također je tu dosta bilo primjedaba na MUP i ono
što bi se moglo dogoditi u nastupajućoj
turističkoj sezoni, a to je zapravo tih deset
policijskih presretača koji su u pogonu od
zanimljivo od petka 13-tog, dakle super brzih
jurilica bez policijskih oznaka koji presreću i
zaustavljaju vozače zbog prebrze vožnje ili drugih
prekršaja. Mislite li da će takvi automobili
smanjiti broj nesreća i kako će reagirati možda
turisti koji eto čim dođu u Hrvatsku pređu
granicu, imaju dobre automobile odmah ih se
zaustavi i odmah platite za dobrodošlicu jednu
dobru, masnu kaznu?
PREDSJEDNIK: Pa, svi
moraju poštivati prometne znakove i tu se ne
razlikuju niti strani niti domaći vozači
automobila. Svatko mora poštivati prometne
znakove. Sada, kakve su kazne za prekoračenje
brzine to je sada sasvim drugo pitanje.
ZOLTAN
KABOK: Ja vas moram pitati, jeste se vi vozili sad
130 od Zagreba do Rijeke?
PREDSJEDNIK: Pa,
pošto ja idem uz osiguranje mislim da često bude i
brže. MARIO HARAPIN: Nije vas nikakav presretač
presreo?
PREDSJEDNIK: Nije, ali možda bi bilo
dobro da se to vidi - kako i u drugim zemljama
koje imaju dobro organiziranu prometnu mrežu i
kontrolu prometa – kako oni to rješavaju.
MARIO HARAPIN: I prije nego li primimo i
slijedeći poziv, jeste li se napokon susreli s
Rončevićem i jeste li možda riješili aferu vezanu
za kupovanu 35 milijuna kuna vrijednih kamiona?
PREDSJEDNIK: Ja sam tražio da nam državna
revizija taj problem riješi, a to znači da utvrdi
sve relevantne činjenice u vezi tog slučaja. Što
se mene tiče meni je sasvim jasno o čemu se
radilo. Ali, ja sad želim potvrdu državne
revizije. Sve je meni jasno. Bio je raspisan
natječaj, bio je ukinut natječaj. Onda je nađena
firma preko koje je to kupljeno, a nije poštivan
propis po kome se je moralo ići na offset
aranžman, a to znači proizvodnju dijelova u
Hrvatskoj.
(M.Harapin: Znači bilo je
muljanja?)
Pa, bilo je muljanja svakako, jer
taj Sporazum o offset aranžmanu potpisuje ministar
privrede, a on tu nije ni sudjelovao.
MARIO
HARAPIN: Idemo čuti i ponovno pitanje naših
slušatelja. Halo, dobar dan, izvolite gospođo.
SLUŠATELJICA: Dobar dan. Ja pozdravljam
predsjednika Mesića i imala bih jedno pitanje
vezano za pretvorbu. Mi smo djelatnici «Siscije
tekstila» Sisak. Nas ima jedno 450 radnika. Godine
95. u prvom mjesecu došla je Privredna banka u
pretvorbu i još jedan Stanko Ramljak i Milan
Stojanović, da ne nabrajam dalje sve koji su tu
učestvovali, pokupili dionice i lijepo zaključali
1.3.95. «Sisciju» i zabranili nama ulazak. I
17.10.96. tek je onda pokrenut stečaj. To je 19
mjeseci. Mi smo bili kod kuće na stanu, režije su
stizale i nismo imali od kuda plaćati.
(M.Harapin: Gospođo, pitanje vas molim.)
Nama su dolazili struju isključivati. Stečaj
nije pokrenut 19 mjeseci, a Privredna banka kao
većinski vlasnik ona je bila nas dužna u roku
mjesec dana zbrinuti na Biro ...
(M.Harapin:
Gospođo, pitanje vas molim.)
Međutim, držala
nas je 19 mjeseci tako. Mi smo plakali, nismo
imali ni šta jesti, ni unići u firmu, zaključano
...
MARIO HARAPIN: Hvala vam lijepa. Evo,
morat ćemo prekinuti slušateljicu. Naime, ja ću
vas moliti da sve ove osobne stvari pišete na Ured
i pošaljete pismom, jer naime može teško reći
telefonskim razgovorom ... PREDSJEDNIK: Točno.
Moji savjetnici će to uredno obaviti i vidjeti o
čemu se radi. Ali, to je samo još jedan od dokaza
da je naša pretvorba kriminalno izvršena.
MARIO HARAPIN: Idemo čuti slijedeći poziv.
Izvolite, dobar dan. SLUŠATELJICA: Dobar dan.
Zovem iz Splita. Lijepi pozdrav gospodinu
Predsjedniku i vama i svima koliko vas tu ima. Ja
bih dala jedan prijedlog. Ja sam po sudu od 84.
Gospodine Predsjedniče, ja sam stara žena i 99%
invalid. Meni se to ne može da riješi, a šta da ja
radim. Od 84., ma tko to radi, tko to upravlja s
time. Bi li Vi meni mogli pomoći ne znam?
PREDSJEDNIK: Pa, vi bi meni morali ili vaš
odvjetnik trebao bi mi poslati stanje spisa gdje
se to nalazi i onda ću ja putem Ministarstva
pravosuđa ili preko Vrhovnog suda intervenirati da
se utvrdi odgovornost onih koji ne izvršavaju
svoje obveze za koje imaju redovne plaće.
MARIO HARAPIN: I slijedeći poziv. Dobar dan,
izvolite.
SLUŠATELJICA: Dobar dan. Ja bih
pitala gospodina Predsjednika, lijepo vas molim.
Sada je izvršena tzv. dopuna po izvršnom vijeću za
prodaju nadstojničkih stanova. No, međutim, nama
kao građanima trećeg reda pitanje najmoprimaca u
privatnim stanovima nije pitanje riješeno. Kako
stoji situacija sa time?
PREDSJEDNIK: Ja sam
dao mojim savjetnicima. Oni će vjerojatno vrlo
brzo završiti da mi pogledaju sve propise koji se
tiču stanova, a to znači Zakona o stambenim
odnosima, Zakona o društvenom vlasništvu, ukidanju
društvenog vlasništva, ukidanju Zakona o stambenim
odnosima i da vidimo na koji način se čitava ta
problematika rješavala i ukoliko negdje bude
mogućnosti da se ide s intervencijom mi ćemo
intervenirati.
ZOLTAN KABOK: Inače još jedna
od tema koja je poprilično uzburkala našu javnost
protekloga tjedna jest događaja na Ravnoj gori što
je uvjetovalo i vašim prekidom priprema posjeta
Beogradu. Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk
Drašković tvrdi kako povijesne činjenice ne mogu
biti prepreka najboljim odnosima dviju država ili
dakle s bilo kojom državom, te se tome nema što
dodati. Kako gledate uopće na sav taj događaj koji
se tamo zbio koji je eto prvi put ove godine
održan u organizaciji dakle srbijanske vlade?
PREDSJEDNIK: Ja sam odmah na tu tvrdnju
odgovorio da se ja slažem da se povijesne
činjenice ne mogu mijenjati. One su takve kakve
jesu, ali ja sam protiv povijesnih falsifikata.
Jer, treba mi samo reći jedna bitka koju su
četnici vodili s Nijemcima, jedna bitka da vidimo
gdje je ta bitka koju su četnici vodili s
Nijemcima, protiv Nijemaca. A, s Nijemcima protiv
partizana ima puno bitaka, a da ne kažemo koje su
zločine četnici vršili u Hrvatskoj u Bosni i
Hercegovini, pa tko je zaklao Ivana Gorana
Kovačića, dr. Stojanovića i mnoge druge da sada ne
nabrajam – četnici. Ja nemam ništa protiv da
Srbija rješava pitanje statusa svojih građana bez
obzira o kome se radilo kome će priznati staž,
kome neće priznati staž. To je njihovo pravo,
njihovo legitimno pravo. Ali, nazivati četnike
antifašistima da je u Srbiji bilo dva
antifašistička pokreta to jednostavno nema
povijesnog utemeljenja. Samo zbog toga što su
nekolicinu zrakoplovaca četnici spasili tko zna iz
kojih sve razloga, a pitanje je da li su baš sve
spasili ili su neke po kratkom postupku
likvidiralo to je isto veliko pitanje. Jedan dio
je sigurno spašen. Ali, ako su kod nas partizani
spasili 1.300 zrakoplovaca, a da nitko za to nije
dobio nikakav orden onda se postavlja pitanje
kriterija. I nitko u Hrvatskoj – vidite koja je
razlika između Hrvatske i ovoga što se dogodilo na
Ravnoj gori – razuman neće svrstati ustaše u
antifašiste, nitko razuman. Pa na kraju i Englezi
poslali su svog predstavnika iz četničkog štaba
kad su vidjeli da je to jedan kvisling, da je to
pokret koji zajedno s Nijemcima paktira protiv
sila saveznica oni su otišli Titu u Glavni štab.
Englezi su utvrdili, dakle za vrijeme rata su
utvrdili tko je antifašist, tko je na strani
fašizma. U Hrvatskoj nikom neće pasti na pamet da
ustaški pokret proglasi natifašistima. Jasno, to
ne pada nikome na pamet. Ali, da su na Bleiburgu
bili žrtve, bez obzira da li je pripadao ovoj ili
onoj formaciji to su bile žrtve, jer oni nisu bili
suđeni. Zato su oni žrtve, a ne da su oni samim
tim što su došli do Bleiburga da su na Bleiburgu
postali natifašisti.
ZOLTAN KABOK: Vi se inače
protivite inicijativi premijera Sanadera da se u
Saboru donese Deklaracija ... dakle o četničkom
pokretu kao zločinačkom i fašističkom. Dakle,
zanima me zašto se protivite toj ideji i treba li
možda zbog tog slučaja na Ravnoj gori pooštriti
vizni režim prema Srbiji i Crnoj Gori?
PREDSJEDNIK: Ja sam to rekao ovako an pasan,
jer smatram ako je donesena Deklaracija o
antifašizmu onda se jasno to je pozitivno
određenje prema antifašizmu. U to pozitivno
određenje ne spadaju četnici, dakle oni su na
drugoj strani. To bi bila samo potvrda ponovno
nečega što smo mi već donijeli. Jer, ako smo rekli
tko je antifašist sve drugo što je bilo protiv
antifašista bili su na drugoj strani. Ali, ako
Hrvatski sabor odluči ja na to ne mogu utjecati.
MARIO HARAPIN: I na kraju samo još o ovoj temi
kratko. Znate li išta o pripremama za posjet
srbijanskog premijera Koštunice Hrvatskoj?
PREDSJEDNIK: Ti razgovori su vođeni već davno,
kao što su bili i vođeni razgovori i da ja
posjetim Srbiju. Ja sam to sada za jedno vrijeme
odgodio da vidim kako će se stvari odvijati, jer
očito da je tamo na Ravnoj gori bila u stvari
najviše angažirana stranka Vuka Draškovića. Ali,
stvar se pogoršava time što je on i ministar
vanjskih poslova. U tome je cijeli problem.
MARIO HARAPIN: Hoćete li možda ipak slijedeći
mjesec u Beograd, budući da ste prihvatili poziv
da sudjelujete na tzv. Igmanskoj inicijativi?
PREDSJEDNIK: Da, ja ću ići na Igmansku
inicijativu, jer to je važno zbog čitave ove naše
regije. Mi želimo surađivati, moramo surađivati,
ali moramo poštivati i povijesne činjenice.
MARIO HARAPIN: Idemo ponovno sa pitanjima
slušatelja. Halo, dobar dan, halo, očito nemamo
sreće sa linijama. Nakon “Bljeska” očekuje nas i
10. obljetnica “Oluje”. Hoćete li biti u Kninu i
kako komentirate mogućnost organiziranja paralelnh
svečanosti?
PREDSJEDNIK: Pa, za to nema
nikakve potrebe, jer svaki onaj tko se je borio za
slobodu Hrvatske, za njeno pravo na opstojnost taj
se borio i za institucije Hrvatske države. I svaki
onaj koji sada ne prihvaća institucije znači drži
nekakvu figu u džepu, a za to nema nikakve
potrebe. Dovoljno imamo prostora za sve da se nađu
na proslavi te značajne bitke. Mi trebamo ovih
dana sazvati Državni odbor za organizaciju
proslave “Oluje” i to će biti uskoro.
ZOLTAN
KABOK: Recite li hoćete li možda ove godine ipak
put Sinja na Sinjsku alku. Ima li tu promjena?
PREDSJEDNIK: Ja još nisam dobio poziv, nisam
dobio niti bilo koga da se javlja, jer nije to
samo pitanje prisustvovanja Alki. Tu je i više
pitanja pokroviteljstva, predaje darova.
ZOLTAN KABOK: Ali, navodno su se promijenile
oklnosti pa ... PREDSJEDNIK: Okolnosti su se
promijenile koliko čitam u novinama, ali moramo
riješiti one probleme koji su nastali nepotrebno
jer se Alka politizirala iz meni nerazumljivih
razloga. Zašto se to radilo ja to ne znam, to
znaju organizatori. A, zamislite vi kad ja
pošaljem tamo dar i onda se ispljuje generala koji
taj dar predaje. To jednostavno nije građanski u
redu, a ne politički.
MARIO HARAPIN: Idemo
pokušati ponovno, možda imamo sreće sa posljednjim
pozivom u današnjoj emisiji. Dobar dan, izvolite.
SLUŠATELJICA: Dobar dan gospođo. Zovem iz
Umaga. (M.Harapin: Pozdrav Umagu.) Pozdravljam
gospodina Mesića, predsjednika naše drage Hrvatske
sa velikim ogorčenjem što se sve događa. Eto, ja
ću biti kratka. Vidim da je on bio i te kako blizu
svih onih poštenih ljudi koji traže pravdu i nadam
se da oko sebe ima isto tako časne i poštene ljude
koji mu pomažu, jer je problematika u Hrvatskoj
jako, jako složena. (M.Harapin: Gospođo, pitanje
vas molim, na samom smo kraju emisije.) Ja sam
imala povredu doma i fizički napad. Nažalost, pri
dolasku policije nisu napisali zapisnik kako treba
niti su mi ga ovdje pročitali. Na sudu sam zbog
dva djelatnika koji nisu točno napisali, izgubila
spor na Županijskom sudu i nemam pravo više žalbe.
Apsolutno sam ogorčena, sama živim sa jednim psom
koji me zaštićuje. To je jedino. Nisam izazivala,
nisam imala razloga za izazivati. Inače sam veliki
dobrovoljac za suradnju u bilo kojem pogledu.
Odradila sam svojih 35 godina. Umirovljena sam
vrlo mlada, jer sam počela sa 16 godina raditi.
MARIO HARAPIN: Što očekujete od Predsjednika
sada da vam on kaže?
SLUŠATELJICA: Predmet je
poslan gospodinu Mesiću na njegov Kabinet pa bih
vas molila pošto je postavljena tužba Ustavnom
sudu i zaštita zakonitosti i Državnom odvjetništvu
da mi pomogne i da to prihvati s obzirom da se to
tumači kao lakša povreda.
MARIO HARAPIN: Hvala
lijepa.
PREDSJEDNIK: Vi možete pomoći samo
utoliko ukoliko date nove činjenice i nove dokaze
koji će dovesti u pitanje onaj pravorijek koji ste
dobili. Dakle, na vama je da date te nove dokaze,
nove činjenice, a sud će to uzeti u obzir.
MARIO HARAPIN: I na samome kraju od početka
godine iz vojarni se pojačano uklanjaju slike
prvog hrvatskog predsjednka Franje Tuđmana, a samo
u posljednja dva mjeseca u Vojnom muzeju u
zagrebačkoj Vlaškoj ulici primljeno ih je oko 600.
Je li to već nešto što je prije trebalo biti
napravljeno, odnosno kako to komentirate?
PREDSJEDNIK: Pa, gledajte, u svim državama u
europskim državama uvijek se drži grb, zastava u
vojnim objektima. Negdje se drži slika aktualnog
predsjednika što kod nas zakonom nije riješeno.
Prema tome, u državnim institucijama treba
poštivati samo ono što zakon nalaže, a to je
zastava i grb.
MARIO HARAPIN: Je li vi
očekujete možda negdje Vašu sliku u nekoj od
vojarni?
PREDSJEDNIK: Ne. Meni je dovoljno da
imamo “Laku noć Hrvatska”.
MARIO HARAPIN:
Predsjedniče, hvala vam lijepa na razgovoru.
Poštovani slušatelji završava još jedna emisija
Prvog programa Hrvatskog radija “S Predsjednikom
uz kavu” koju smo realizirali iz Bakra.
/Završeno u 16,30 sati./
| |
|
| |
| |
|
| |
| | |
|
