Povratak na početnu stranicu • ENGLISH • POČETNA • MAPA • KONTAKT
PREDSJEDNIK REPUBLIKE •
GOVORI I IZJAVE •
URED PREDSJEDNIKA •
PRIOPĆENJA i OBAVIJESTI •
KONTAKT •
LINKOVI •
IMPRESUM •
Životopis  •
Ustavne ovlasti  •
Popis posjeta  •
Foto album  •
Kava s Predsjednikom  •
Intervjui  •
Arhiva    
 
 
23.05.2005. - Hrvatski radio
"S Predsjednikom uz kavu" voditelji Mario Harapin i Zoltan Kabok

/transkript emisije/

ZOLTAN KABOK: Poštovani slušatelji, dobar vam dan na početku još jedne emisije Prvog programa Hrvatskoga radija «S Predsjednikom uz kavu» koju emitiramo iz Bakra. Naime, predsjednik Republike Stipe Mesić u nedalekom Kukuljanovu je otvorio novu industrijsku zonu, a u slijedećih sat vremena Predsjednik će komentirati aktualne događaje u zemlji i u svijetu, a iza 16 sati i vi ćete moći postavljati pitanja putem telefona. Emisiju kao i obično uređuju i vode Mario Harapin i Zoltan Kabok. Gospodine Predsjedniče najprije na početku želim vam dobrodošlicu. Dobar dan.
PREDSJEDNIK: Hvala vam lijepo. Dobar dan vama i svim vašim slušateljima. ZOLTAN KABOK: Evo kratko kao što smo na početku u uvodu rekli u nedalekom Kukuljanovu, dakle ovdje od Bakra, otvorili ste novu industrijsku zonu. Moram vas pitati najprije za impresije. Kako ste zadovoljni sa ovim što ste vidjeli ovdje?
PREDSJEDNIK: U stvari tu je zona već prije otvorena. Sada je završen jedan veliki dio infrastrukture što je jako važno i sada tek ta zona može dobiti pravu ulogu. Za sada nažalost najvećim dijelom se radi o trgovačkim društvima, a ubuduće upravo nakon ove infrastrukture, nakon završenih infrastrukturnih objekata moći će se ići i na proizvodnju. Jer, ono što je bilo zamišljeno davno prije dvadeset i više godina trebalo je preseliti određene pogone iz Rijeke upravo na Kukuljanovo. Sada jasno treba nastaviti taj posao ne fizičkim preseljenjem, nego otvaranjem novih proizvodnih pogona visoke tehnologije.
ZOLTAN KABOK: Moram vas pitati, susreli ste se ovdje i sa načelnikom općine odnosno ovdje u Bakru. Jesu li vas upoznali o budućim njihovim potezima s obzirom da je to koksara takva kakva je. Bila je tu, ali zaljev je prekrasan. Da li će biti turizma. Kakvi su im planovi. Što ste vi na to rekli?
PREDSJEDNIK: Da, grad ima sasvim sigurno svoje planove. Međutim, radi se o zemljištu na kojem je bila koksara gdje se sada razgrađuje ovaj visoki dimnjak. Ali, problem je u terenu, jer teren je kontaminiran, treba ga dekontaminirati, ne samo kopneni dio, nego i dio u moru. Jasno, to iziskuje velika sredstva, računaju oko 18 milijuna kuna. Međutim, da bi se to moglo privesti svrsi i taj dio se mora obaviti. Ja mislim da i uprava koja se bavi razgradnjom te koksare mora poduzeti malo više aktivnosti nego do sada. Jer, znate, sada još malo pa će izgledati da razgradnja koksare traje isto onoliko koliko je koksara radila. To jasno nije u redu i tu bi se moralo nešto dati više novaca na početku da se taj posao završi i da se na tom terenu onda ide u izgradnju. Grad ima svoje prioritete, županija ima svoje prioritete, zemljište je državno i jasno i država ima neke svoje prioritete. Sve je ipak vezano na cestu koja će voditi sa tog prostora bivše koksare prema magistrali, jer bez te nove ceste – ova je premala – nemoguće je organizirati bilo kakav ozbiljan privredni život.
ZOLTAN KABOK: Da je radio najbrži medij evo svjedoči i ovaj dio razgovora s početka emisije, a to je nekakav kronološki vaš posljednji dio posjeta ovdje Bakru. Međutim, ono što je zapravo zanimljivo svakako hrvatskoj javnosti jest vaš susret s premijerom Sanaderom jutros sa gospodinom Bajićem državnim odvjetnikom. Recimo evo možda da kažemo ekskluzivno o čemu ste razgovarali, je li susret bio ...?
MARIO HARAPIN: Najprije možda sa gospodinom Sanaderom, sa premijerom, da.
PREDSJEDNIK: To je inače jedan naš uobičajeni radni susret. Ja sam to dogovorio da ćemo se naći kod premijera, jer imao sam zakazan put za Bakar, za Kukuljanovo i onda mi je bilo nezgodno da se sastajemo kod mene u Uredu, pa smo se premijer i ja dogovorili da se nađemo kod njega u uredu i da onda dalje nastavim za Rijeku odnosno za Kukuljanovo. Imali smo nekoliko tema. Jedna od tema je pitanje veleposlanika. Dobio sam sada prijedloge Ministarstva. Tražio sam, prije sam isto imao prijedloge, ali nije bilo ... ni za koga. Sad sam dobio i taj dio, pogledat ćemo, eventualno se dogovoriti što može proći, a gdje bi trebalo ići možda s nekim drugim prijedlogom. Razgovarali smo i o «Sljemenu». I na kraju je došao i Tomislav Karamarko pa smo malo razgovarali i o problemima koji su sada aktualni, a to je pitanje izrade ili novog zakona ili dorade dosadašnjeg Zakona o obavještajnim službama. A, jasno, dotakli smo se i ovih zadnjih događaja. Jedno utapljanje u Obrovcu i jedno ubojstvo dolje ... (M.Harapin: Nedaleko također.)
Da, da, mislim da je Benkovac tu negdje. I imamo ove dvije eksplozije. Sve to sada u vrijeme u predsezoni svakako da šteti Hrvatskoj. I taj tko to radi očito ne želi dobro Hrvatskoj.
ZOLTAN KABOK: Jeste li možda razgovarali o Haagu. Evo, Carla del Ponte potvrdila je dolazak početkom lipnja u Zagreb?
PREDSJEDNIK: Nismo. Haag nismo spominjali osim marginalno, jer smo razgovarali o službama koje moraju biti učinkovite i moraju sve ove slučajeve koji su još neriješeni riješiti što prije.
MARIO HARAPIN: Spomenuli ste ovih nekoliko događaja. Mislite li da to netko namjerno radi? Govorim dakle i o ovim podmetanjima bomba naravno, ali i o ovome ubojstvu. Mislite li da je to sve nekako smišljena akcija?
PREDSJEDNK: Gledajte, ako netko ubije čovjeka od 82 godine onda je očito poruka. To je određena poruka. To je teroristički čin. Da li je netko bio u svađi pa zbog toga ubio čovjeka malo je vjerojatno, jer to bi onda bilo negdje u kavani, negdje bi bilo u tučnjavi. Ali, nitko se ne tuče sa čovjekom od 82 godine.
ZOLTAN KABOK: A, mislite li da je to politički motivirano možda?
PREDSJEDNIK: Ja mislim da je, ali ne mogu ništa tvrditi dok se ne utvrde činjenice. Zato i policija i sve obavještajne službe imaju zadatak što prije razriješiti i ovaj slučaj i slučaj utapljanja u Obrovcu.
MARIO HARAPIN: Spomenuli ste i «Sljeme». Radnici «Sljemena» štrajkaju 26-ti dan. Ima li nešto novo? Naime, za jutros se najavljivalo i sastanak, vaš sastanak sa predstavnicima USKOK-a odnosno glavnog državnog odvjetnka. Jesu li vam oni podnijeli izviješće?
PREDSJEDNIK: Da, jutros rano sastali smo se kod mene u Uredu. Bio je gospodin Žganjer, bio je Bajić sa svojim pomoćnikom Paićem i oni su mi izreferirali onaj dio koji se tiče Državnog odvjetništva, odnosno onaj dio koji se u toj proceduri tiče USKOK-a. Naime, to je samo jedan dio koji je u fokusu rada Državnog odvjetništva i USKOK-a. Ali, najveći dio posla treba obaviti policija, treba obaviti Poreska uprava, treba državna revizija. Jer, sve je počelo pogrešnom privatizacijom odnosno sa pljačkom u privatizaciji. To se ne tiče jasno samo ovog slučaja. To je sada samo vrh te ledene sante koja viri, to je jedna sedmina koja viri iznad mora. To je u stvari problem nastao ne sada kada su radnici ostali bez plaća, ne sada kada je jedna firma na burzi kupila «Sljeme». Problem je nastao davno prije. Jer, prije nekog vremena ta je firma «Sljeme» prodala svoje jedno zemljište za POS, za stambenu izgradnju za 100 milijuna, čime su oni dobrim dijelom riješili pitanje dugova. Mislim da se uz dobro poslovanje puno toga moglo riješiti i da do ove situacije nije trebalo doći. Ali, očito da se radi o prekvalitetnom prostoru i sada nove činjenice koje sam saznao, a to je da se ne mogu naći svi potrebni papiri. Jer, postoji jedan prijedlog za tamo Odbor koji rješava pitanje prodaje za jedan posto nominalne vrijednosti prodaje se «Sljeme», dakle za jedan posto. I na tom izviješću Odbora koji ide na konačnu potvrdu glavnom, ja mislim da je to taj Odbor u Fondu za privatizaciju. Tu oni imaju jedan Odbor koji daje konačno. Imate onaj radni Odbor koji to priprema. U tom izviješću pripremnom nema «Sljemena». Onda imate drugi isti takav gdje postoji «Sljeme». Tu policija mora riješiti.
MARIO HARAPIN: Dobro, ali nakon što ste saslušali dakle i USKOK i Državno odvjetništvo što vi možete poručiti radnicima «Sljemena»?
PREDSJEDNIK: To su dva pitanja. Jedno je pitanje kako riješiti njima plaće. To se ne može riješiti u ovoj sada proceduri koju vodi Državno odvjetništvo. Oni vode proceduru. Da li je bilo kaznenog djela ili nije bilo u ovim pripremama da bi došlo do prodaje za jedan posto «Sljemana» «Finagri», mislim da se zove tako.
MARIO HARAPIN: «Fingra», da. Je li «Finagra» prevarila radnike?
PREDSJEDNIK: Oni su to kupili na burzi. Kako je to došlo do burze, zašto se predlagalo dase proda za jedan posto, da li je bilo ponuda, da li je bilo natječaja, šta se je prije događalo to je pitanje koje mora policija utvrditi i da se proda firmi koja neposredno prije toga je formirana sa ne znam 20 tisuća kuna kapitala da bi za nekoliko mjeseci imala 200 milijuna prometa. Očito da se tu puno toga krije i očito da tu ima posla vjerojatno i za ovu Agenciju za sprječavanje pranja novca. Puno ima sada institucija koje ovdje imaju što raditi. Ali, ako se razriješi pitanje «Sljemena», ako sve ove institucije obave svoj dio posla vjerojatno da ćemo onda ipak malo krenuti dalje u otkrivanju kriminala u pretvorbi.
MARIO HARAPIN: Da li mislite da će radnici još dugo biti na Markovu trgu?
PREDSJEDNIK: Ja mislim da bi njima trebalo dati ipak određene garancije da će svoje plaće dobiti, a ovaj dio posla se mora dovršiti. Sad se uplelo, upletena je još jedna okolnost, a to je da je otvoren stečaj. Dakle, otvoren stečaj. Sada je stečajni upravitelj koji o svemu odlučuje. Stečaj nije tražila država zbog svojih potraživanja. Stečaj su tražile neke privatne firme i sada je to jedan circulus vitiosus. Ali, ako sve ove institucije involvirane u ovo pitanje «Sljemena» ja mislim da ćemo dobiti i riješeno «Sljeme» i početak rješavanja kriminala u pretvorbi.
MARIO HARAPIN: Samo da još jedno pitanje i vrlo kratak odgovor vezan za «Sljeme» bi vas molio. Tko bi trebao dati to jamstvo. Mislite li da bi možda recimo država trebala ponuditi neko jamstvo i da se napokon prekine i taj štrajk, prosvjed samih zaposlenika «Sljemena», koji su kao što sam već rekao 26-ti dan na Markovu trgu?
PREDSJEDNIK: Postoje razni načini kako da se to riješi. Jedan je od tih da prinudni upravitelj proda dio i da namiri radnike i da na taj način riješi problem. Koji je najbolji način to je sada u rukama ovog stečajnog upravitelja.
MARIO HARAPIN: Prije nego što krenemo na pitanja o Haagu spomenuli ste da ste sa premijerom Sanaderom razgovarali i o veleposlanicima. Ima li možda neko zvučno ime na tom popisu?
PREDSJEDNIK: Pa, ima dosta imena. Nisu baš previše zvučna, ali ja se nisam upuštao u prijedlog, jer tek sam u subotu dobio taj prijedlog. Ja ga nisam još sa mojim savjetnicima pogledao do kraja, tako da ćemo vidjeti zbog čega se koje rješenje predlaže.
MARIO HARAPIN: Koje vam je ime ovako ostalo u pamćenju?
PREDSJEDNIK: Pa, ima ih dosta.
MARIO HARAPIN: Da li inače dolazi do novog pomaka u diplomaciji barem na onome što nam možete otkriti. Naime, ministar vanjskih poslova bivši Žužul kada je dolazio na svoje mjesto rekao je da će ubuduće diplomati biti školovani ljudi, dakle mlađi kadar i isključivo će se bazirati na gospodarsku diplomaciju. Da li možda na tragu toga idu prijedlozi?
PREDSJEDNIK: Mislim da ne ide tim smjerom.
(M.Harapin: Znači, ovo je politički?) Prijedlog je sada da se više ide na karijerne diplomate. To vam mogu reći, one koji su danas zaposleni u diplomaciji. Dakle, od njih se ide.
ZOLTAN KABOK: Da, Mario je rekao eto da se vraćamo sada ponovno na Haag i Carlu del Ponte. Rekli smo da ona dolazi početkom lipnja u Hrvatsku. Međutim, prošloga tjedna prvi puta nakon posljednje negativne ocjene Hrvatske suradnje sa sudom priznala je i početne pozitivne poteze Vlade premijera Ive Sanadera u rješavanju slučaja generala Ante Gotovine te ustvrdila kako bi Hrvatska mogla dokazati punu suradnju s Haaškim sudom. No, ipak je ključna rečenica u kojoj del Ponte kaže da sadašnje meke mjere koje uključuju pozivanje Gotovine da se preda ne daju rezultate, nego bi hrvatske vlasti trebale upotrijebiti oštrije mjere. Jeste li možda o tim oštrijim mjerama možda razgovarali i danas tijekom susreta i sa premijerom Sanaderom i sa Karamarkom?
PREDSJEDNIK: Ne. Sad smo samo spomenuli da službe koje rade na čitavom ovom problemu nastave rad još većim angažiranjem i da mi taj problem moramo riješiti.
ZOLTAN KABOK: Recite, je li vas premijer Sanader uopće upoznao sa njegovim akcijskim planom kojim bi se uvjerila međunarodna zajednica da u potpunosti surađujemo s Haagom?
PREDSJEDNIK: Je, ali to su opće poznati premijerovi stavovi. Zna se da on želi razrješenje čitavog ovog slučaja i da se više ne može računati na nekakvu dobrovoljnu predaju generala Gotovine. On je za sve to imao vremena. Očito da to nije iskoristio i sad se mora otkriti njegovo boravište. I što se Hrvatske tiče kad bi bio u Hrvatskoj trebalo bi ga izručiti, a ukoliko zasigurno utvrdimo da on nije u Hrvatskoj, ako damo i takve dokaze gdje bi on mogao biti sa nekakvim činjenicama koje će biti uvjerljive i za naše prijatelje u Europskoj uniji i za odvjetništvo Haaškog tribunala mislim da ćemo mi time ispuniti i konačni uvjet koji stoji pred nama da bi mogli započeti s pregovaranjem.
ZOLTAN KABOK: Del Ponte je inače ponovila da je Gotovina u dosegu hrvatskih vlasti, dakle bez obzira na sve to, tj. da se kroje negdje u Hrvatskoj ili u hrvatskom dijelu BiH. Što to ona zna, a naša vlast – dakle uključujući i Vas – prešućuje domaćoj javnosti?
PREDSJEDNIK: Ja to ne znam. Što se tiče Hrvatske mi imamo sve informacije. Provjerili smo svaki trag i nismo našli ni jedan trag koji vodi prema boravištu, prema nekakvom tom mjestu gdje bi se general Gotovina mogao nalaziti. Da li je on u Bosni i Hercegovini to je sada drugo pitanje. Tu mi nemamo nekako puno šanse. Tu više ima šanse da utvrdi međunarodna zajednica koja je prisutna u Bosni i Hercegovini.
ZOLTAN KABOK: Da. Postoji prijedlog da strane tajne službe ... naše domaće dakle službe. Naime, tako bi se međunarodna javnost mogla uvjeriti da poduzimamo baš sve kako bismo uhitili Gotovinu. Jeste li razmatrali takvu ideju?
PREDSJEDNIK: Mi smo razmatrali ideju da se veća suradnja ostvari sa nama susjednim zemljama, sa službama susjednih zemalja, ali i s ti drugim obavještajnim službama koje nam u tom smislu mogu pomoći.
MARIO HARAPIN: Kada spominjete te tajne službe drugih zemalja s kojima trenutačno surađujemo u hvatanju Gotovine?
PREDSJEDNIK: Pa, uglavnom sa svima, a najviše Francuska, Engleska, Njemačka, Austrija.
MARIO HARAPIN: To znači da primjerice ne znam agenti ... švrljaju po Hrvatskoj ili?
PREDSJEDNIK: Ne, ne, nego mi razmjenjujemo informacije.
MARIO HARAPIN: 13-toga slijedećeg mjeseca Carla del Ponte bi trebala podnijeti novo izvješće. Što mislite kakvo će ono biti?
PREDSJEDNIK: Ja mislim da ćemo mi biti sad sasvim uvjerljivi, jer sve smo mobilizirali i nema ni jednog razloga da Hrvatska bude talac jednom čovjeku koji očito nije pokazao ni trunka patriotizma.
MARIO HARAPIN: No, dobro. Cijelo vrijeme dakle svih ovih mjeseci u ovoj godini govorimo o tim dokazima da naša zemlja u potpunosti surađuje sa Haaškim sudom odnosno da ne možemo nikako uhititi Gotovinu, jer on nije ovdje. No, s jedne strane dakle imamo riječ Carle del Ponte koja tvrdi da je on u dosegu naših vlasti. S druge strane imamo dakle i Vašu riječ i riječ premijera Sanadera i svih ostalih visokih državnih službenika koji također govore da ne možemo uhititi. U čemu je onda problem, kako mislite uvjeriti do 13-tog lipnja ili Carlu del Ponte, ali i europske dužnosnike da smo sve napravili?
PREDSJEDNIK: Ja mislim da će naši morati u Vladi odnosno u onom Uredu za suradnju sa Haaškim tribunalom zajedno sa predstavnicima našeg Državnog odvjetništva odnosno predstavnicima obavještajnih službi morat će uspostaviti malo bližu vezu sa Haaškim tužiteljstvom i na kraju da nam se otkriju karte. Ako je u Hrvatskoj mi ćemo izvršiti ono što je naša dužnost. Ako general Gotovina nije u Hrvatskoj onda ćemo tražiti od drugih da izvrše oni dužnost prema međunarodnim pravilima.
ZOLTAN KABOK: Hrvatska javnost je posebno osjetljiva na Domovinski rat, a protekli tjedan eto tako je dosta uzburkao javnost proširenjem optužnica Haaškog tužiteljstva za Mladena Markača i Ivana Čermaka. Držite li da je Haaško tužiteljstvo dakle tim ispunilo nalog raspravnog vijeća da precizira optužnicu, njezin okvir, krug osoba koje se tereti i vremensko razdoblje za koje ih se tereti?
PREDSJEDNIK: Gledajte, ako se u toj tzv. proširenoj optužnici spominje široki krug ljudi, a ne identificirani ljudi onda to za mene nije proširenje optužnice. To je jednostavno jedno ekstenzivno prilaženje ovim slučajevima koji se sada nalaze pred Haaškim tribunalom, ali suštinski se ništa ne mijenja.
ZOLTAN KABOK: Ne znam da li znate, ali zanimljivo je da je popis sudionika kako se to navodi za zločinački pothvat za «Oluju» puno širi i sveobuhvatniji čak i od popisa iz Miloševićeve optužnice?
PREDSJEDNIK: Gledajte, sve to će se u sudu moći ...
ZOLTAN KABOK: A, ima li Hrvatska po vama onda pravo postupiti sukladno članku 74., dakle putem instituta prijatelja suda ukazati sudskom vijeću na neprihvatljivost takvih navoda?
PREDSJEDNIK: Da, zašto ne. Hrvatska može koristiti sva pravna sredstva koja joj stoje na raspolaganju, jer nas zanima isključivo istina. I «Bljesak» i «Oluja» bile su bitke jednog rata, Domovinskog rata, obrambenog rata u kome mi nikad nismo tvrdili da nije bilo i pojedinačnih zločina. Bilo ih je i mi smo zato da se krivnja individualizira ili na Haaškom tribunalu il pred našim sudovima.

MARIO HARAPIN: Hrvatsko društvo političkih zatvorenika uskoro bi vas moglo isključiti iz svoga članstva. Takvu mogućnost naime najavili su predsjednik Marko Veselica i potpredsjednici Đuro Perica i Marko Dizdar. Oni su to objasnili povod takvu potezu Vaše tajno svjedočenje na Haaškome sudu i dostavljanje transkripata iz Ureda predsjednika. Jesu li vas kontaktirali već možda?
PREDSJEDNIK: Ne. To su tri veseljaka očito koji nemaju pojma o čemu oni govore. Ja nisam tajno svjedočio. Ja sam bio zaštićeni svjedok. U vrijeme kad sam ja svjedočio svakako da je bio veliki problem, jer je bila velika hajka protiv mene i da me odmah ne izruče ubojicama, mogao me je ubiti svatko na cesti, ja sam bio zaštićeni svjedok, a ne nikakav tajni svjedok. Jer, sve što ja danas govorim to sam ja govorio i na sudu. Ali s ovom trojicom ja nemam namjeru polemizirati niti oni znaju o čemu se radi. Pa, nisu oni mene primili u Društvo političkih zatvorenika. Mene je Okružni sud Osijek primio u Društvo političkih zatvorenika kad mi je odmjerio kaznu od dvije godine i dva mjeseca. A, ova tri veseljaka nek se vesele, pa šta mogu ja.

MARIO HARAPIN: Evo još slijedeće tri osobe Zdravko Tomac iz Hrvatskih socijaldemokrata, pravaš Vlado Jukić i u osobno ime Ivica Pančić podržali su ideju Udruge vojnih invalida i dragovoljaca Domovinskog rata tzv. VIDR-a dakle da se zaslužnim braniteljima dodijeli titula «Junaka Domovinskog rata». Jedan od njih je i Ante Gotovina.
PREDSJEDNIK: Ja ne znam. Ja oficijelno s tim prijedlogom nisam upoznat. Za sudjelovanje u Domovinskom ratu data je Spomenica. Ljudi su dobili odličja, dobili su činove. Da li postoji još jedan prijedlog to bi trebalo vidjeti konačno obrazloženje da li taj prijedlog povlači za sobom i određene kvantifikacije. A to znači kad se predlaže kvalifikacija da se onda kaže koliko to košta i iz kojih sredstava će se to plaćati. Što to znači kvantifikacijski, to nisam čuo.
MARIO HARAPIN: Dobro i da završimo možda još ovu priču vezanu za ove pobjeglice odnosno bjegunce. Jedan od njih je naravno i Petrač. Znate li gdje je on sad trenutačno? O njemu se ništa ne govori u posljednje vrijeme. Vi ste prvi istaknuli da je on u Izraelu i nakon toga eto ne zna se više gdje je ili se zna možda?
PREDSJEDNIK: Već je u tisku bilo izašlo da se gospodin Petrač nalazi u Izraelu. Već je bila započeta i procedura za njegovo izručenje. Gdje je zapelo ja to ne znam, ali on je bio u dosegu izraelskih vlasti, ali što se dogodilo to bi morali Izraelci objasniti.
MARIO HARAPIN: Ali niste čuli nakon toga dakle ništa?
PREDSJEDNIK: Ne, ne.
ZOLTAN KABOK: Eto, u ovom mjesecu imali smo i lokalne izbore. Hrvatske je .... po mnogo čemu. Nije bilo poraženih, jer predstavnici gotovo svih stranaka govorili su da su pobijedili. (Predsjednik: Da, nije bilo poraženih, ali svi ližu rane.) Ili su dakle neki postigli izvrstan rezultat. Neki možda uistinu jesu. Idemo dakle pokušati napraviti blic komentar za neke od njih. Evo, primjerice Branimir Glavaš najjači u Osijeku i Osječko-baranjskog županiji.
PREDSJEDNIK: Da, on je išao sa jednim prijedlogom protiv kojeg je nekada bio jako žestok. To je pitanje regionalizacije. Jer, Hrvatska je jedna od najcentraliziranijih zemalja u Europi i sasvim je normalno da u decentralizaciji i ovlasti i sredstva moraju biti na nižim razinama da bi dobili motivaciju i na županijskim i na gradskim i na općinskim razinama, motivaciju razvoja. Što se države tiče država mora doći do svoje strategije razvoja u svim ovlastima i gospodarstvo i zdravstvo i školstvo. Mi moramo imati strategiju razvoja, a decentralizacija garantira da će se naći nova motivacija na nižim razinama i da onda Hrvatska brže ide kao što je to inače slučaj u Europi. Očito da je Glavaš zaigrao na tu kartu, da je vidio da zaostajanje Slavonije – on je više u fokusu imao Slavoniju – ide sasvim sigurno sve više i više, jer Slavonija nema svojih jakih banaka, Slavonija nema svoga razvoja, nema garantiranog razvoja, iako ima sve moguće potencijale od ljudskih potencijala, znanstvenih do gospodarskih potencijala. On je jednostavno shvatio da je to jedan trend u Europi da će ljudi to prihvatiti i to im je plasirao pred izbore.
MARIO HARAPIN: Očekujete li i daljnje osipanje HDZ-a?
PREDSJEDNIK: To će sve ovisiti o tome koliko će se obećanja, predizborna obećanja izvršavati i ona predizborna obećanja pred izbore za Hrvatski sabor, tako i ova predizborna obećanja u lokalnim izborima.
MARIO HARAPIN: Danas je u «Večernjem listu» premijer Sanader rekao da nije potrebna rekonstrukcija Vlade. Ako se sjećate još prije mjesec i nešto dana ste govorili, dali ste prilično lošu ocjenu gospodarskoj strategiji ove Vlade. Sada ste izjavili pak nedavno da bi ipak trebalo dati priliku Sanaderovoj Vladi da do kraja poštuje svoj program. Što očekujete dakle dalje?
PREDSJEDNIK: Ja očekujem da dobijemo stvarno strategiju razvoja, jer to je onda jedina garancija da na toj strategiji dobijemo i koncenzus svih političkih snaga, ali i svih relevantnih snaga koje odlučuju u Hrvatskoj da se nađemo na jednom pravcu i da onda bez obzira koja Vlada bila aktualna da se ta strategija izvršava. Prema tome, moramo dobiti konsenzus.
MARIO HARAPIN: Je li potrebna Vladi rekonstrukcija?
PREDSJEDNIK: To će najbolje odlučiti premijer, jer je to Vlada premijera Ive Sanadera. Ako on misli da može izvršiti sva ona obećanja koja je dao pred parlamentarne izbore, da je to taj tim malo izmijenjen sa nekim igračima to je isto kao trener u jednom sportskom klubu u jednoj sportskoj ekipi. Kad trener zaključi da mora pojačati obranu on će napraviti novi izbor. Kad misli da treba pojačati napad on će opet napraviti novi izbor. Tako je i ovdje. Premijer mora složiti ekipu koja će odgovoriti sadašnjem trenutku.
MARIO HARAPIN: I treneri se mijenjaju.
ZOLTAN KABOK: Ali od lokalnih izbora govorili smo o onima koji su postigli izvrsne rezultate. Napad je svakako najviše doprinio tako kažu da je Milan Bandić osvojio više od 40% glasova u Zagrebu.
PREDSJEDNIK: To je bilo za očekivati, jer te napore koje je uložio Milan Bandić – ja slobodno mogu reći ne u izbornoj kampanji nego njegova izborna kampanja traje od prvog dana njegovog izbora – to su bili enormni napori i očito da je to rezultiralo i ovakvim uspjehom.
ZOLTAN KABOK: Evo samo kratko još blic par imena, jer čekaju nas i slušatelji. Davorko Vidović je pobijedio u Sisku.
PREDSJEDNIK: Da, pa i to ništa nije iznenađujuće, jer ako se vlast drži predugo u jednom krugu ljudi očito da onda ljudi odnosno birači kao kolektivni intelektualac razmišljaju malo bilo bi dobro dati i nekom drugom šansu.
ZOLTAN KABOK: Dubravka Šuica u Dubrovniku?
PREDSJEDNIK: To je sad pitanje dogovora. Očito da su tu veliki pregovori. To je pitanje tko će dobiti županiju, tko će dobiti grad ovaj ili onaj, pa tako i Dubrovnik. To su sada pregovori koalicionih partnera.
ZOLTAN KABOK: Ima najava – a neki su čelnici stranaka doduše ne toliko respektabilnih zbog loših izbornih rezultata podnijeli ostavke. U posljednje vrijeme se dosta raspravlja o mogućnosti da Vesna Pusić ode s mjesta čelnice HNS-a?
PREDSJEDNIK: Pa, ja ne znam, ja nisam razgovarao s nikim iz vrha stranke. Znam da se nagađalo u novinama o tome. Inače HNS je postigao dosta dobre rezultate na terenu kako se to kaže u gradovima, općinama i županijama. On je podbacio u Zagrebu. Meni se čini da je tu presudnu ulogu odigrao konstantan sudar sa drugim koalicionim partnerom, a to je s SDP-om, jer su iz sjednice u sjednicu uvijek išli sukobi na ovom nivou koalicionih partnera. Tako da su samo oni drugi korišteni kao taj dio koji je trebao pomoći da se izglasa ovaj ili onaj slučaj, ovo ili ono pitanje da se razriješi. A, konstantno je bio sukob između dva partnera. Pošto je jači partner bio SDP očito da je iz tog sukoba izvukao i najviše koristi. Onda ste imali ove afere koje sigurno nisu koristile HNS-u. Prvo, otišlo im je 16 predsjednika njihovih podružnica, gradskih podružnica. Onda sukob onaj Miljenko Mesić u Gradskom poglavarstvu, odnosno kod gospođe Pavić u kancelariji u njenom Kabinetu. To je sukob Miljenko Mesić sa Mamićem. To je opet bio problem. Onda je problem nastao sa onim Žagarom.
ZOLTAN KABOK: Dobro. Na osnovu svega to što ste sada rekli treba li Vesna Pusić odstupiti i treba li HNS-u svojevrsni redizajn nakon ovih izbora?
PREDSJEDNIK: Ja ne mogu to predlagati nikome što će učiniti, ali da trebaju izvući iz ovog debelu pouku to je svakako.
ZOLTAN KABOK: I na kraju samo kako komentirate značajan uspjeh Hrvatske stranke prava?
PREDSJEDNIK: S obzirom da je mali broj izašao, velika apstinencija. Izašli su ljudi koji su željeli pomoći svojoj stranci tako su izašli na izbore dobrim dijelom oni glasači koji podržavaju HSP, jer HSP moramo priznati – bez obzira da li se to nekome sviđalo ili ne – nije participirao u vlast. I sve ono što se je do sada događalo kriminal u pretvorbi, u privatizaciji, u pranju novca, u nefunkcioniranju sustava, u selektivnoj primjeni prava, sve je to išlo na ruku HSP-u, jer oni nisu participirali u vlasti. Tek ukoliko sada uđu u vlast pa i na lokalnoj razini tek će sada biti u prilici da budu kao i druge stranke da snose i odgovornost za ono što se u vlasti događa.
MARIO HARAPIN: Poštovani slušatelji prošlo je 16 sati i vrijeme je za vaša pitanja koja predsjedniku Mesiću možete postavljati. Nekome želim dobar dan. Izvolite gospođo.
SLUŠATELJICA: Dobar dan vama i gospodinu Mesiću. Gospodine Mesić ja vas lijepo pitam kad mi Hrvati pođemo u Europsku zajednicu kuda će srpska manjina, pošto Đapić njih izolira, odbija. Hoće li oni negdje ostati u getu, gdje ćete ih smjestiti, kako će oni živjeti, jer Đapić potpuno ignorira srpske manjine? Hvala vam lijepo. Molim odgovor.
PREDSJEDNIK: Ja mislim da na taj način Đapić ne pravi uslugu niti sebi, niti eventualno svom koalicionom partneru, jer hrvatski građani su hrvatski građani bez obzira na njihovu nacionalnost, na njihovu vjeru ili ne znam na kakvo osobno političko ili bilo koje drugo opredjeljenje. I svaki onaj tko hrvatske građane dijeli po bilo kojem ključu pa onda i nacionalnom taj sebi čini sigurno lošu uslugu, jer takav u Europi nema što tražiti.
MARIO HARAPIN: Idemo na slijedeće pitanje. Halo, dobar dan, izvolite. SLUŠATELJICA: Dobar dan. Molim, dugo već čekam. Ja sam mama jednog branitelja i zanima me ovo sa Spomenicama. Čula sam u emisiji «Na prvoj crti» da su Spomenice dijeljene šakom i kapom ...
MARIO HARAPIN: Halo gospođo. Netko drugi nam je upao u liniju. Dobar dan gospodine, izvolite.
SLUŠATELJ: Dobar dan, lijepi pozdrav. Ja bih imao dva pitanja za gospodina Predsjednika. Dobar dan gospodine Predsjedniče.
(Predsjednik: Dobar dan.)
Ovako, prvo pitanje, 26 dana su radnici «Sljemena» na Markovome trgu. Zanima me tko snosi odgovornost za ovakovo nefunkcioniranje pravne države i za ovu pljačku, a šest godina ima da se vlast promijenila, znači šest godina je od smrti pokojnog predsjednika Tuđmana? To je jedno pitanje. I drugo pitanje, ovolike eksplozije po Hrvatskoj u Borovu u općini, u Trpinji, rušenje Titovog spomenika, zatim rušenje spomenika partizanima, borcima na Mljetu. Mislite li da to rade Hrvati, mislite li da to rade teroristi ili oni kojima ne odgovara Europska unija, pa nas žele zakočiti malo da sa Beogradom skupa idemo? Hvala.
MARIO HARAPIN: Hvala lijepa na pitanjima.
PREDSJEDNIK: Što se tiče ovih eksplozija teško je reći dok nije ni jedan slučaj riješen. Ima više ubistava, ima više eksplozija, ali činjenica je da ti koji rade te terorističke akte da žele izoliranu Hrvatsku. Jer, Hrvatska se samo može pljačkati ako je izolirana. Ali ovo što se danas događa na Markovom trgu, štrajkovi u drugim firmama, ove nezakonitosti koje su napravljene u privatizaciji, a radnici ostali na ulici to vam je od vremena kad su donešeni zakoni koji su omogućili pljačku – ja to nazivam – uz prisustvo vlasti. Jer, jedan dobar dio pljačke izvršen je tako da su se poštivali zakonski propisi. Ali, nažalost, to nije bilo pravedno, jer sistem je bio kako obogatiti 200 obitelji u Hrvatskoj. Te obitelji su sada prebogate, ali nažalost stanovništvo je ostalo presiromašno. Od početka kao što su stari Latini rekli što od početka ne valja ni s vremenom ne može postati dobro. Ono što sada treba učiniti, ja sam to rekao i u vrijeme ove emisije trebaju sve institucije iskoristiti ovu priliku da «Sljemenom», utvrditi i druge nezakonitosti, jer radi se o tisućama nezakonitosti kod pretvorbe. To je državna revizija riješila, ali nažalost ostalo je u ladicama drugih institucija. Sada moraju te institucije policija, poreska uprava, svi oni moraju predmet po predmet riješiti i na kraju da se oslobodimo tog balasta, tog pritiska koji je nastao kriminalom u pretvorbi.
MARIO HARAPIN: Vi vjerujete da će – slušatelj je govorio o pravnoj odgovornosti – postojeće institucije moći ustanoviti tu odgovornost. Vjerujete li da je evo ga i sama Vlada spremna možda riješiti sve te slučajeve?
PREDSJEDNIK: Vlada odgovara za funkcioniranje institucija i ukoliko neka od ovih institucija ne bude funkcionirala ići će se na druga kadrovska rješenja. To se jednostavno mora učiniti.
MARIO HARAPIN: Prije otprilike mjesec dana govorilo se o odlasku ministra Mlinarića kojeg ćemo sigurno pamtiti po 0,0 promila. Mlinarić je još član Vlade, a o toj zakonskoj odredbi će se raspravljati tek na jesen. Kako će se to odraziti na turističku sezonu?
PREDSJEDNIK: Pa, ja ne znam do kada će ostati 0,0. Od prvog dana sam se zalagao da mi imamo otprilike ono rješenje koje postoji i u drugim turističkim zemljama, ono koje je u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i drugim zemljama, jer ako netko ide na godišnji odmor, a ako želi na godišnjem odmoru popiti čašu – ne da bude pijan nego da si dade luksuz da poopije čašu da taj ne treba snositi posljedice. Jedino ukoliko on prouzrokuje prometnu nesreću onda odgovara za ono što je učinio prethodno, dakle doveo se u stanje pijanstva.
MARIO HARAPIN: Mislite li da bi o toj odredbi trebalo, odnosno tu bi odredbu možda trebalo promijeniti prije ljeta?
PREDSJEDNIK: Ja sam za to da se to promijeni prije ljeta, tako da turisti koji idu u Hrvatsku znaju da imaju isti standard koji vrijedi i u drugim turističkim zemljama.
ZOLTAN KABOK: Inače još jedna stvar. Također je tu dosta bilo primjedaba na MUP i ono što bi se moglo dogoditi u nastupajućoj turističkoj sezoni, a to je zapravo tih deset policijskih presretača koji su u pogonu od zanimljivo od petka 13-tog, dakle super brzih jurilica bez policijskih oznaka koji presreću i zaustavljaju vozače zbog prebrze vožnje ili drugih prekršaja. Mislite li da će takvi automobili smanjiti broj nesreća i kako će reagirati možda turisti koji eto čim dođu u Hrvatsku pređu granicu, imaju dobre automobile odmah ih se zaustavi i odmah platite za dobrodošlicu jednu dobru, masnu kaznu?
PREDSJEDNIK: Pa, svi moraju poštivati prometne znakove i tu se ne razlikuju niti strani niti domaći vozači automobila. Svatko mora poštivati prometne znakove. Sada, kakve su kazne za prekoračenje brzine to je sada sasvim drugo pitanje.
ZOLTAN KABOK: Ja vas moram pitati, jeste se vi vozili sad 130 od Zagreba do Rijeke?
PREDSJEDNIK: Pa, pošto ja idem uz osiguranje mislim da često bude i brže. MARIO HARAPIN: Nije vas nikakav presretač presreo?
PREDSJEDNIK: Nije, ali možda bi bilo dobro da se to vidi - kako i u drugim zemljama koje imaju dobro organiziranu prometnu mrežu i kontrolu prometa – kako oni to rješavaju.
MARIO HARAPIN: I prije nego li primimo i slijedeći poziv, jeste li se napokon susreli s Rončevićem i jeste li možda riješili aferu vezanu za kupovanu 35 milijuna kuna vrijednih kamiona?
PREDSJEDNIK: Ja sam tražio da nam državna revizija taj problem riješi, a to znači da utvrdi sve relevantne činjenice u vezi tog slučaja. Što se mene tiče meni je sasvim jasno o čemu se radilo. Ali, ja sad želim potvrdu državne revizije. Sve je meni jasno. Bio je raspisan natječaj, bio je ukinut natječaj. Onda je nađena firma preko koje je to kupljeno, a nije poštivan propis po kome se je moralo ići na offset aranžman, a to znači proizvodnju dijelova u Hrvatskoj.
(M.Harapin: Znači bilo je muljanja?)
Pa, bilo je muljanja svakako, jer taj Sporazum o offset aranžmanu potpisuje ministar privrede, a on tu nije ni sudjelovao.
MARIO HARAPIN: Idemo čuti i ponovno pitanje naših slušatelja. Halo, dobar dan, izvolite gospođo.
SLUŠATELJICA: Dobar dan. Ja pozdravljam predsjednika Mesića i imala bih jedno pitanje vezano za pretvorbu. Mi smo djelatnici «Siscije tekstila» Sisak. Nas ima jedno 450 radnika. Godine 95. u prvom mjesecu došla je Privredna banka u pretvorbu i još jedan Stanko Ramljak i Milan Stojanović, da ne nabrajam dalje sve koji su tu učestvovali, pokupili dionice i lijepo zaključali 1.3.95. «Sisciju» i zabranili nama ulazak. I 17.10.96. tek je onda pokrenut stečaj. To je 19 mjeseci. Mi smo bili kod kuće na stanu, režije su stizale i nismo imali od kuda plaćati.
(M.Harapin: Gospođo, pitanje vas molim.)
Nama su dolazili struju isključivati. Stečaj nije pokrenut 19 mjeseci, a Privredna banka kao većinski vlasnik ona je bila nas dužna u roku mjesec dana zbrinuti na Biro ...
(M.Harapin: Gospođo, pitanje vas molim.)
Međutim, držala nas je 19 mjeseci tako. Mi smo plakali, nismo imali ni šta jesti, ni unići u firmu, zaključano ...
MARIO HARAPIN: Hvala vam lijepa. Evo, morat ćemo prekinuti slušateljicu. Naime, ja ću vas moliti da sve ove osobne stvari pišete na Ured i pošaljete pismom, jer naime može teško reći telefonskim razgovorom ... PREDSJEDNIK: Točno. Moji savjetnici će to uredno obaviti i vidjeti o čemu se radi. Ali, to je samo još jedan od dokaza da je naša pretvorba kriminalno izvršena.
MARIO HARAPIN: Idemo čuti slijedeći poziv. Izvolite, dobar dan. SLUŠATELJICA: Dobar dan. Zovem iz Splita. Lijepi pozdrav gospodinu Predsjedniku i vama i svima koliko vas tu ima. Ja bih dala jedan prijedlog. Ja sam po sudu od 84. Gospodine Predsjedniče, ja sam stara žena i 99% invalid. Meni se to ne može da riješi, a šta da ja radim. Od 84., ma tko to radi, tko to upravlja s time. Bi li Vi meni mogli pomoći ne znam? PREDSJEDNIK: Pa, vi bi meni morali ili vaš odvjetnik trebao bi mi poslati stanje spisa gdje se to nalazi i onda ću ja putem Ministarstva pravosuđa ili preko Vrhovnog suda intervenirati da se utvrdi odgovornost onih koji ne izvršavaju svoje obveze za koje imaju redovne plaće.
MARIO HARAPIN: I slijedeći poziv. Dobar dan, izvolite.
SLUŠATELJICA: Dobar dan. Ja bih pitala gospodina Predsjednika, lijepo vas molim. Sada je izvršena tzv. dopuna po izvršnom vijeću za prodaju nadstojničkih stanova. No, međutim, nama kao građanima trećeg reda pitanje najmoprimaca u privatnim stanovima nije pitanje riješeno. Kako stoji situacija sa time?
PREDSJEDNIK: Ja sam dao mojim savjetnicima. Oni će vjerojatno vrlo brzo završiti da mi pogledaju sve propise koji se tiču stanova, a to znači Zakona o stambenim odnosima, Zakona o društvenom vlasništvu, ukidanju društvenog vlasništva, ukidanju Zakona o stambenim odnosima i da vidimo na koji način se čitava ta problematika rješavala i ukoliko negdje bude mogućnosti da se ide s intervencijom mi ćemo intervenirati.
ZOLTAN KABOK: Inače još jedna od tema koja je poprilično uzburkala našu javnost protekloga tjedna jest događaja na Ravnoj gori što je uvjetovalo i vašim prekidom priprema posjeta Beogradu. Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Drašković tvrdi kako povijesne činjenice ne mogu biti prepreka najboljim odnosima dviju država ili dakle s bilo kojom državom, te se tome nema što dodati. Kako gledate uopće na sav taj događaj koji se tamo zbio koji je eto prvi put ove godine održan u organizaciji dakle srbijanske vlade?
PREDSJEDNIK: Ja sam odmah na tu tvrdnju odgovorio da se ja slažem da se povijesne činjenice ne mogu mijenjati. One su takve kakve jesu, ali ja sam protiv povijesnih falsifikata. Jer, treba mi samo reći jedna bitka koju su četnici vodili s Nijemcima, jedna bitka da vidimo gdje je ta bitka koju su četnici vodili s Nijemcima, protiv Nijemaca. A, s Nijemcima protiv partizana ima puno bitaka, a da ne kažemo koje su zločine četnici vršili u Hrvatskoj u Bosni i Hercegovini, pa tko je zaklao Ivana Gorana Kovačića, dr. Stojanovića i mnoge druge da sada ne nabrajam – četnici. Ja nemam ništa protiv da Srbija rješava pitanje statusa svojih građana bez obzira o kome se radilo kome će priznati staž, kome neće priznati staž. To je njihovo pravo, njihovo legitimno pravo. Ali, nazivati četnike antifašistima da je u Srbiji bilo dva antifašistička pokreta to jednostavno nema povijesnog utemeljenja. Samo zbog toga što su nekolicinu zrakoplovaca četnici spasili tko zna iz kojih sve razloga, a pitanje je da li su baš sve spasili ili su neke po kratkom postupku likvidiralo to je isto veliko pitanje. Jedan dio je sigurno spašen. Ali, ako su kod nas partizani spasili 1.300 zrakoplovaca, a da nitko za to nije dobio nikakav orden onda se postavlja pitanje kriterija. I nitko u Hrvatskoj – vidite koja je razlika između Hrvatske i ovoga što se dogodilo na Ravnoj gori – razuman neće svrstati ustaše u antifašiste, nitko razuman. Pa na kraju i Englezi poslali su svog predstavnika iz četničkog štaba kad su vidjeli da je to jedan kvisling, da je to pokret koji zajedno s Nijemcima paktira protiv sila saveznica oni su otišli Titu u Glavni štab. Englezi su utvrdili, dakle za vrijeme rata su utvrdili tko je antifašist, tko je na strani fašizma. U Hrvatskoj nikom neće pasti na pamet da ustaški pokret proglasi natifašistima. Jasno, to ne pada nikome na pamet. Ali, da su na Bleiburgu bili žrtve, bez obzira da li je pripadao ovoj ili onoj formaciji to su bile žrtve, jer oni nisu bili suđeni. Zato su oni žrtve, a ne da su oni samim tim što su došli do Bleiburga da su na Bleiburgu postali natifašisti.
ZOLTAN KABOK: Vi se inače protivite inicijativi premijera Sanadera da se u Saboru donese Deklaracija ... dakle o četničkom pokretu kao zločinačkom i fašističkom. Dakle, zanima me zašto se protivite toj ideji i treba li možda zbog tog slučaja na Ravnoj gori pooštriti vizni režim prema Srbiji i Crnoj Gori?
PREDSJEDNIK: Ja sam to rekao ovako an pasan, jer smatram ako je donesena Deklaracija o antifašizmu onda se jasno to je pozitivno određenje prema antifašizmu. U to pozitivno određenje ne spadaju četnici, dakle oni su na drugoj strani. To bi bila samo potvrda ponovno nečega što smo mi već donijeli. Jer, ako smo rekli tko je antifašist sve drugo što je bilo protiv antifašista bili su na drugoj strani. Ali, ako Hrvatski sabor odluči ja na to ne mogu utjecati.
MARIO HARAPIN: I na kraju samo još o ovoj temi kratko. Znate li išta o pripremama za posjet srbijanskog premijera Koštunice Hrvatskoj?
PREDSJEDNIK: Ti razgovori su vođeni već davno, kao što su bili i vođeni razgovori i da ja posjetim Srbiju. Ja sam to sada za jedno vrijeme odgodio da vidim kako će se stvari odvijati, jer očito da je tamo na Ravnoj gori bila u stvari najviše angažirana stranka Vuka Draškovića. Ali, stvar se pogoršava time što je on i ministar vanjskih poslova. U tome je cijeli problem.
MARIO HARAPIN: Hoćete li možda ipak slijedeći mjesec u Beograd, budući da ste prihvatili poziv da sudjelujete na tzv. Igmanskoj inicijativi?
PREDSJEDNIK: Da, ja ću ići na Igmansku inicijativu, jer to je važno zbog čitave ove naše regije. Mi želimo surađivati, moramo surađivati, ali moramo poštivati i povijesne činjenice.
MARIO HARAPIN: Idemo ponovno sa pitanjima slušatelja. Halo, dobar dan, halo, očito nemamo sreće sa linijama. Nakon “Bljeska” očekuje nas i 10. obljetnica “Oluje”. Hoćete li biti u Kninu i kako komentirate mogućnost organiziranja paralelnh svečanosti?
PREDSJEDNIK: Pa, za to nema nikakve potrebe, jer svaki onaj tko se je borio za slobodu Hrvatske, za njeno pravo na opstojnost taj se borio i za institucije Hrvatske države. I svaki onaj koji sada ne prihvaća institucije znači drži nekakvu figu u džepu, a za to nema nikakve potrebe. Dovoljno imamo prostora za sve da se nađu na proslavi te značajne bitke. Mi trebamo ovih dana sazvati Državni odbor za organizaciju proslave “Oluje” i to će biti uskoro.
ZOLTAN KABOK: Recite li hoćete li možda ove godine ipak put Sinja na Sinjsku alku. Ima li tu promjena?
PREDSJEDNIK: Ja još nisam dobio poziv, nisam dobio niti bilo koga da se javlja, jer nije to samo pitanje prisustvovanja Alki. Tu je i više pitanja pokroviteljstva, predaje darova.
ZOLTAN KABOK: Ali, navodno su se promijenile oklnosti pa ... PREDSJEDNIK: Okolnosti su se promijenile koliko čitam u novinama, ali moramo riješiti one probleme koji su nastali nepotrebno jer se Alka politizirala iz meni nerazumljivih razloga. Zašto se to radilo ja to ne znam, to znaju organizatori. A, zamislite vi kad ja pošaljem tamo dar i onda se ispljuje generala koji taj dar predaje. To jednostavno nije građanski u redu, a ne politički.
MARIO HARAPIN: Idemo pokušati ponovno, možda imamo sreće sa posljednjim pozivom u današnjoj emisiji. Dobar dan, izvolite.
SLUŠATELJICA: Dobar dan gospođo. Zovem iz Umaga. (M.Harapin: Pozdrav Umagu.) Pozdravljam gospodina Mesića, predsjednika naše drage Hrvatske sa velikim ogorčenjem što se sve događa. Eto, ja ću biti kratka. Vidim da je on bio i te kako blizu svih onih poštenih ljudi koji traže pravdu i nadam se da oko sebe ima isto tako časne i poštene ljude koji mu pomažu, jer je problematika u Hrvatskoj jako, jako složena. (M.Harapin: Gospođo, pitanje vas molim, na samom smo kraju emisije.) Ja sam imala povredu doma i fizički napad. Nažalost, pri dolasku policije nisu napisali zapisnik kako treba niti su mi ga ovdje pročitali. Na sudu sam zbog dva djelatnika koji nisu točno napisali, izgubila spor na Županijskom sudu i nemam pravo više žalbe. Apsolutno sam ogorčena, sama živim sa jednim psom koji me zaštićuje. To je jedino. Nisam izazivala, nisam imala razloga za izazivati. Inače sam veliki dobrovoljac za suradnju u bilo kojem pogledu. Odradila sam svojih 35 godina. Umirovljena sam vrlo mlada, jer sam počela sa 16 godina raditi.
MARIO HARAPIN: Što očekujete od Predsjednika sada da vam on kaže?
SLUŠATELJICA: Predmet je poslan gospodinu Mesiću na njegov Kabinet pa bih vas molila pošto je postavljena tužba Ustavnom sudu i zaštita zakonitosti i Državnom odvjetništvu da mi pomogne i da to prihvati s obzirom da se to tumači kao lakša povreda.
MARIO HARAPIN: Hvala lijepa.
PREDSJEDNIK: Vi možete pomoći samo utoliko ukoliko date nove činjenice i nove dokaze koji će dovesti u pitanje onaj pravorijek koji ste dobili. Dakle, na vama je da date te nove dokaze, nove činjenice, a sud će to uzeti u obzir.
MARIO HARAPIN: I na samome kraju od početka godine iz vojarni se pojačano uklanjaju slike prvog hrvatskog predsjednka Franje Tuđmana, a samo u posljednja dva mjeseca u Vojnom muzeju u zagrebačkoj Vlaškoj ulici primljeno ih je oko 600. Je li to već nešto što je prije trebalo biti napravljeno, odnosno kako to komentirate?
PREDSJEDNIK: Pa, gledajte, u svim državama u europskim državama uvijek se drži grb, zastava u vojnim objektima. Negdje se drži slika aktualnog predsjednika što kod nas zakonom nije riješeno. Prema tome, u državnim institucijama treba poštivati samo ono što zakon nalaže, a to je zastava i grb.
MARIO HARAPIN: Je li vi očekujete možda negdje Vašu sliku u nekoj od vojarni?
PREDSJEDNIK: Ne. Meni je dovoljno da imamo “Laku noć Hrvatska”.
MARIO HARAPIN: Predsjedniče, hvala vam lijepa na razgovoru. Poštovani slušatelji završava još jedna emisija Prvog programa Hrvatskog radija “S Predsjednikom uz kavu” koju smo realizirali iz Bakra.
/Završeno u 16,30 sati./

 
 
 
   © Ured Predsjednika Republike Hrvatske 2003.